Struktura studijskog programa

Naziv i ciljevi studijskog programa

Naziv studijskog programa je Doktorske studije Metodika nastave prirodnih nauka (biologije, hemije, fizike, geografije), matematike i informatike.

Vrsta studija

Studijski program predstavlja doktorske studije iz oblasti metodike nastave (društveno-humanistično naučno polje) na Univerzitetu u Novom Sadu, a koje se izvode na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Stručni, akademski, odnosno naučni naziv

Po njihovom završetku se stiče zvanje Doktor nauka – metodika nastave.

Uslovi za upis na studijski program

Da bi kandidat upisao doktorske studije treba da ima završene osnovne i master akademske studije za profesora biologije, hemije, fizike, geografije, matematike, informatike ili master studije iz srodnih oblasti, uz stečena znanja iz didaktičko-metodičkih, pedagoško-psiholoških i bioloških, hemijskih, fizičkih, geografskih, matematičkih ili informatičkih disciplina, (sa najmanje 300 ESPB) i da ima prosečnu ocenu od najmanje 8 upisanu u diplomi osnovnih akademskih i u diplomi master akademskih studija. Takođe, doktorske studije mogu upisati i kandidati koji imaju završene integrisane akademske studije biologije, hemije, fizike, geografije, matematike ili informatike, tokom kojih su ostvarili prosečnu ocenu najmanje 8. Studije mogu upisati i kandidati koji imaju završeno visoko obrazovanje po propisima koji su važili do donošenja Zakona i imaju prosečnu ocenu najmanje 8.

Trajanje studija

Doktorske studije traju 3 godine (6 semestara). Ukupan broj ESPB je 180 ESPB.

Bodovna vrednost predmeta

Strukturu studijskog programa čini skup dva obavezna predmeta i četiri izborna predmeta. Svaki predmet vredi 15 ESPB. Rad na doktorskoj disertaciji nosi 90 ESPB.

Preduslovi za upis predmeta

Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta su naznačeni u tabelama specifikacije predmeta.

Svrha studijskog programa

Svrha studijskog programa doktorskih studija metodike nastave prirodnih nauka, matematike i informatike je:

  • razvoj vrhunski obučenih kadrova potrebnih za podršku unapređenja obrazovanja u oblastima prirodnih nauka, matematike i informatike u Republici Srbiji;
  • povezivanje sa širokim spektrom institucija i istraživačkih timova u zemlji, iz regiona i šire sa ciljem razmene iskustava i implementacijom zajedničkih istraživačkih projekata;
  • podsticanje inovacija u STEM obrazovanju u Republici Srbiji kao jednoj od ključnih oblasti obrazovanja za ekonomski razvoj zemlje kroz razvoj ključnih kompetencija 21. veka (kritičko mišljenje, kreativnost, istraživanje, upotreba informacija);
  • obezbeđivanje podataka, zaključaka i predloga zasnovanih na strogim naučnim principima kroz različita istraživanja i projekte za donosioce odluka na svim nivoima (institucionalnom, lokalnom i nacionalnom) koji će biti korišćeni za postavljanje i praćenje stratešlih ciljeva u oblasti obrazovanja iz prirodnih, matematičkih i informatičkih nauka;
  • formiranje stručnjaka koji će biti bitan činilac u razvoju strateških i drugih dokumenata, a koji se bave razvojem obrazovanje, predmetnim i međupredmetnim kompetencijama na svim nivoima obrazovanja, kao i unapređenjem naučne i matematičke pismenosti učenika;
  • povezivanje prakse, politika i istraživanja u oblasti nastave prirodnih nauka, matematike i informatike.
Ciljevi studijskog programa

Cilj akademskih doktorskih studija metodike nastave prirodnih nauka, matematike i informatike je da:

  • studentima omogući potrebnu akademsku dubinu i širinu omogućavajući im dalji razvoj nezavisnog i refleksivog odnosa prema sopstvenim istraživanjima i istraživanjima drugih, kao i ulozi istraživanja u širem smislu;
  • obezbedi studentima da steknu odgovarajuće kompetencije za obavljanje pedagoških istraživanja i da se uključe u pedagošku praksu u konkretnom kontekstu obrazovanja na svim niovoima;
  • razviju kritički odnos prema složenim obrazovnim pitanja u praksi, istraživanju i obrazovnim politikama;
  • studenti dobiju odgovarajuće naučne, stručne i tehničke kompetencije za kreiranje inovacija u nastavi prirodnih nauka, matematike i informatike u Republici Srbiji;
  • obezbedi visoko kvalifikovan kadar za rad u institucijama zaduženim za razvoj obrazovanja u Republici Srbiji;
  • unapredi metodiku nastave prirodnih nauka, matematike i informatike vodeći se primerima dobre prakse iz razvijenih obrazovnih sistema;
  • obezbedi implementaciju, koja obuhvata razvoj i praćenje, novih nastavnih metoda i oblika rada u osnovnim i srednjim školama, kao i visokom obrazovanju u oblastima prirodnih nauka, matematike i informatike.
Kompetencije diplomiranih studenata

Student će po završetku studija:

  • biti sposoban za kritičko promišljanje pedagoških i obrazovnih teorijskih koncepata u bar jednoj prirodnoj nauci, matematici ili informatici;
  • umeti da primeni napredna metodička znanja u analizi nastavnog procesa i pedagoške situacije i koristi metodiku predmeta na inovativan način;
  • razumeti prirodu učenja prirodno-mateatičkih oblasti i njeno mesto u celokupnom razvoju učenika u osnovnoj i srednjoj školi, kao i na visokom obrazovanju;
  • biti u stanju da koristi i razvija nove metode zasnovane na modernim tehnologijama, odnosno da primeni ITK u cilju unapređenja nastave kroz primenu obrazovnih softvera, virtualnih laboratorija, interaktivnih digitalnih materijala i drugo;
  • steći kritički uvid u međunarodnu naučnoistraživačku literaturu u okviru metodike nastave i drugih obrazovnih nauka;
  • steći sposobnost kritičkog i naučnog bavljenja teorijama, praksom i politikom u vezi sa obrazovanjem u oblasti prirodnih nauka, matematike i informatike;
  • biti u stanju da kritički odabere odgovarajući i relevantan dizajn istraživanja i prilagodi ga sopstvenoj upotrebi;
  • imati sposobnost samostalnog izbora odgovarajućih kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja, odgovorne upotrebe i kritičke procene;
  • nezavisno, sistematično i kritički promišlja o istraživačkim metodologijama;
  • pokazati aktivan stav prema stalnom razvoju znanja, rešavanju problema i celoživotnom učenju;
  • zauzeti stav prema složenim nastavnim problemima i kritički proceniti vrednosti različitih gledišta ili predloga;
  • biti u stanju da predstavi i opravda sopstveni naučni rad stručnjacima i široj društvenoj zajednici;
  • imati sposobnost timske saradnje u multidisciplinarnom akademskom kontekstu i integriše se sa gledištima i kompetencijama drugih;
  • umeti da pripremi potkrepljenu analizu nastavne prakse i pripremi inovativna rešenja iz oblasti specijalizacije koja će doprineti razvoju učenja i podučavanja;
  • biti u stanju da nadgleda nastavne procese i vrši njihovu evaluaciju, kao i da učestvuje u upravljanju, kontroli kavaliteta i evaluaciji obrazovnih politika koji se tiču obrazovanja iz prirodnih nauka, matematike i informatike;
  • umeti da pripremi i realizuje istraživačke projekte u saradnji sa istraživačima iz drugih relevantnih oblasti iz zemlje i inostranstva;
  • moći da radi u različitim obrazovnim institucijama i doprinosi razvoju nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja.
Kurikulum

Opšta struktura kurikuluma studija je vrlo jednostavna.. Predviđeno je da u prva tri semestra student položi 6 predmeta od kojih su dva obavezna. Četiri predmeta student bira sa liste izbornih predmeta u konsultaciji sa svojim savetnikom.

Savetnika (tutora) student bira (ili mu se on dodeljuje) pri upisu studija. Ulogu savetnika pruzima mentor u trenutku prijave doktorske disertacije.

Svaki student može da izabere, ako želi, jedan izborni predmet sa nekog drugog studijskog programa akreditovanih akademskih doktorskih studija na Prirodno-matematičkom fakultetu iz oblasti prirodnih nauka (biologije, fizike, hemije, geografije), matematike ili informatike.

Doktorska disertacija je samostalni naučni rad studenta. Doktorska disertacija se radi iz oblasti obrazovanja u prirodnim naukama, matematici ili informatici. Izradom i odbranom doktorske disertacije student potvrđuje samostalnost, originalnost i kreativnost u primeni teorijskih i praktičnih znanja iz datog područja. Doktorska disertacija se prijavljuje i izrađuje tokom druge ili treće godine doktorskih studija, a ukupno obezbeđuje 90 ESPB (IV, V i VI semestar). Pored rada na doktorskoj disertaciji definisanog planom doktorskih studija, student ima obavezu da objavi minimalno 1 naučni rad na kom je prvi autor u časopisu na SCI listi, iz oblasti teme doktorske disertacije, koji sadrži rezultate dobijene radom na doktorskoj disertaciji.

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija

Izborna nastava na studijskom programu