Skip to main content

Studenti računarskih nauka osvojili prvu nagradu na inovacionom takmičenju

Tim sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Novi Sad „Panonska posada“, u sastavu Aleksandar Rončević, Mihailo Milenković, Petar Kapriš i Vladimir Krsmanović, svi sa smera Računarske Nauke, odneo je prvo mesto na nacionalnom takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u kategoriji za studentske inovacije. Oni su razvili inovaciju „Lara“ – sistem za automatsku detekciju nezgoda i spašavanje mornara, koji se sastoji od hardverskih i softverskih sistema.

U svečanoj sali rektorata Univerziteta u Beogradu, prošle nedelje je održano finale takmičenja u kategoriji Inovativne ideje, podkategorija – srednjoškolski i studentski timovi.

Od trenutka prijave bila su dva kruga kvalifikacija u kojima su se analizirali poslovni modeli kao i tehnička izvodljivost inovacija. Ovi talentovani mladi ljudi, studenti su treće godine Računarskih nauka, još kao srednjoškolci su imali kontakte sa udruženjima poput Mejker-a, kroz koje su učili van nastave i širili vidike i ambicije. Iako studiraju programiranje, imaju veoma široka interesovanja, od muzike i filozofije do elektronike i ekonomije. Vladimir Krsmanović je već bio u kontaktu sa industrijom brodogradnje i tu je došao u dodir sa problemom padova u vodu sa brodova (Man-Overboard), što ga je motivisalo na ovu inovaciju.

Iako su se kao tim „Panonska posada“ okupili tek za ovo takmičenje, pojedinačno imaju iskustva i nose uspehe i sa drugih takmičenja poput republičkih takmičenja iz matematike i programiranja, Google HashCode-a, Takmičenja za najbolju tehnološku inovaciju u kategoriji za srednje škole itd.

Ova pobeda im je dala dodatno uverenje da postoji pravi potencijal u njihovoj ideji i da je on prepoznat, i otvorila put ka mnogo široj dimenziji procesa kreiranja inovacije. Plan ovih mladih istraživača je da nastave sa razvojem ideje i da je uskoro testiraju na pravim brodovima.

Razvijena tri nova nastavna plana i programa u okviru reproduktivne biologije/asistiranih reproduktivnih tehnologija i regenerativne medicine

Erasmus+ projekat „Razvojnih novih nastavnih planova i programa u okviru reproduktivne biologije/asistiranih reproduktivnih tehnologija i regenerativne medicine u Srbiji“ br. 586181‐EPP‐1‐2017‐1‐RS‐EPPKA2‐CBHE‐JP ART-REM čiji je nosilac bio Univerzitet u Novom Sadu, a učesnici Prirodno-matematički fakultet i Medicinski fakultet je uspešno završen juna meseca ove godine i od strane EACEA ocenjen sa najvišom ocenom.

Unapređen je MAS Reproduktivna biologija i formirani su novi studijski programi na Univerzitetu u Beogradu Veterinarskom fakultetu – Akademska specijalizacija iz animalne reproduktivne biotehnologije i na Univerzitetu u Kragujevcu Medicinskom fakultetu – MAS Regenerativna medicina. Formirani su i  LLL kursevi za veterinare i reproduktivne biologe-embriologe.

Na sva tri univerziteta je nabavljena savremena oprema, a potpisan ugovor između tri univerziteta obezbedio je razmenu nastavnog kadra u okviru navedenih studijskih programa.

Saradnja Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu i Continentala – Vrhunsko obrazovanje za vrhunski kadar

Novi Sad, 7. oktobar 2021., Prirodno matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu i kompanija Continental Automotive Serbia iz Novog Sada potpisali su danas Sporazum o saradnji koji ima za cilj da uspostavi dugoročnu saradnju na poslovima od zajedničkog i opšteg interesa i da obezbedi jedinstvo obrazovne, naučnoistraživačke i stručne delatnosti. Prirodno-matematički fakultet, Departman za matematiku i informatiku ima programe osnovnih i master studija informatičke struke, te u skladu sa svetskim trendovima, svojim studentima kontinuirano omogućava razvoj i najnovije rezultate svetske prakse u IKT sektoru. Posebna pogodnost za studente informatičkih smerova na Fakultetu koja je obuhvaćena ovom saradnjom biće upućivanje na stručnu praksu u kompaniju Continental Automotive Serbia.

U ime Prirodno – matematičkog fakulteta Sporazum o saradnji potpisala je dekan, prof. dr Milica Pavkov Hrvojević koja je tom prilikom izjavila: „Svesni kapaciteta IT struke, školujemo informatički kadar, no osim kvalitetnog teorijskog znanja našim studentima omogućavamo i praksu u kompanijama ovog klastera. Već imamo potpisano mnogo ugovora sa vodećim kompanijama u regionu i na menadžmentu ove kuće je da kontinuirano obezbeđuje šanse za nova saznanja i praksu.“

„Izuzetno mi je drago da uspostavljanjem saradnje sa Prirodno matematičkim fakultetom u Novom Sadu širimo mrežu obrazovnih institucija koje školuju naše buduće inženjere. Kao kompanija koja radi na razvoju i proizvodnji najsavremenijih tehnoloških rešenja i proizvoda za auto industriju, studentima i ovog fakulteta ponudićemo mogućnost i priliku za sticanje dodatnog, praktičnog znanja i iskustva kroz praksu i učestvovanje na atraktivnim projektima u našoj kompaniji. Za sve njih ova prilika je prilika i da ukoliko to žele, započnu svoje profesionalne karijere kod nas, kao što je to bio slučaj sa do sada više od 150 studenata koji su prošli kroz naš program praksi.“, rekao je prilikom potpisivanja Sporazuma generalni direktor kompanije Continental Automotive Serbia, Saša Ćoringa.

Kompanija Continental Automotive Serbia je deo svetske tehnološke korporacije Continental AG koja razvija pionirske tehnologije i usluge za održivu i povezanu mobilnost ljudi i njihovih dobara. Continental Automotive Serbia razvija rešenja za putničke automobile i komercijalna vozila. To obuhvata širok spektar proizvoda kao što su instrument table, radari, kamere, kontrolne jedinice za daljinsko praćenje pozicije i parametara vozila, pristupni sistemi zasnovani na pristupu vozilu pomoću pametnih telefona ili daljinskog otključavanja, upravljački sklop za kontrolu električnih sistema u vozilu, infrastruktura web baziranog servisa, mobilne aplikacije i glavni inovativni projekat za visoko autonomnu vožnju za putničke automobile i komercijalna vozila.

Trenutno više od 650 inženjera radi na razvoju najinovativnijih tehnologija za auto -industriju u Istraživačko razvojnom centru Continental Automotive Serbia u Novom Sadu. Sa atraktivnim projektima iz oblasti elektronskih uređaja za kabinu vozila i sistemima i senzorima za autonomnu vožnju, kompanija je za četiri godine rada izrasla u jednog od najvećih poslodavaca u inženjerskom sektoru u zemlji. U martu ove godine je otvorila i svoju prvu fabriku u Novom Sadu u kojoj će se proizvoditi najmoderniji elektronskih proizvodi za unutrašnjost vozila kao što su „head up display“, veliki ekrani, kamere u vozilu, kompleksni kokpit „high performance computer“. Krajem juna, takođe u Novom Sadu, kompanija Continental Automotive Serbia je počela izgradnju druge fabrike koja će biti četiri puta veća od nedavno otvorene i to će biti prva “high tech” fabrika u Novom Sadu.

Treći LTTA i TPM sastanak u okviru InAMath Erazmus projekta

U periodu od 29.09.-02.10.2021. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu održan je treći LTTA i TPM sastanak u okviru InAMath Erazmus projekta na kom su bili prisutni svi predstavnici projektnih partnera iz HR, SLO i BiH.

InAMath projekat (InAMath – An interdisciplinary approach to mathematical education) je okupio eminentne obrazovne ustanove iz regiona, i to iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Nosilac projekta je Sveučilište u Rijeci (HR), a Univerzitet u Novom Sadu, odnosno Prirodno-matematički fakultet, je jedan od partnera na projektu.

Pored Univerziteta u Novom Sadu, partneri na projektu su i Centar tehničke kulture Rijeka (HR), Osnovna škola Nikola Tesla iz Rijeke (HR), Osnovna škola heroja Janeza Hribarja (SLO), Univerzitet Primorska (SLO) I Sveučilište u Mostaru (BiH).

Cilj ovog projekta je da se osmisle edukativni sadržaji koji će doprineti većoj zastupljenosti interdisciplinarnosti u nastavi matematike od I do IV razreda osnovne škole i koji će biti dostupni svim zainteresovanim korisnicima. Projektne aktivnosti uključuju osmišljavanje i realizaciju edukativnih sadržaja sa učenicima osnovnih škola koristeći interdisciplinarne metode rada, izradu nastavnih materijala koji će biti dostupni učiteljima/nastavnicima, kao i edukaciju učitelja/nastavnika za pripremu i primenu takvih aktivnosti. Zadatak Univerziteta u Novom Sadu jeste da doprinese navedenim projektnim aktivnostima, a posebno da učini vezu između matematike i hemije i geografije atraktivnijom za učenike osnovne škole.

Korak dalje ka odgovornom društvu – nauka i struka za bolji kvalitet voda

Ovogodišnji Water Workshop održan je kao dvadeset četvrti po redu. Centralne teme ovogodišnjeg Water Workshop-a bile su:

  • Zaštita voda u svetlu Covid-19 pandemije;
  • Budućnost odgovornog društva: Unapređeni oksidacioni procesi u tretmanu voda
  • WasteWaterForce Forum: Otpadne vode – ciljevi i perspektive
  • Prioriteti u upravljanju otpadnim vodama

Takođe, bila organizovana i panel diskusija na temu „Značaj i uticaj naučnih istraživanja na politike zaštite životne sredine“ kao deo realizacije projekta WasteWaterForce finansiranog od strane Fonda za nauku Republike Srbije.

Katedra za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine i Fondacija „Docent dr Milena Dalmacija“ u okviru Water Workshop-a, održala je okrugli sto pod nazivom Značaj studija zaštite životne sredine u zaštiti voda. U okviru ovog okruglog stola studenti osnovnih, master i doktorskih studija imali su mogućnost da predstave svoje radove sa temama iz oblasti zaštite životne sredine. Gosti okruglog stola bili su Rambo Amadeus, Andrej Josifovski i predstavnici Centra za promociju nauke-CPN.

Zašto su izabrane navedene teme? Uspostavljanje kontrole kretanja i prisustva virusa SARS-Coronavirus-2 u lancu od otpadne vode, preko recipijenta do vode za piće i čoveka kao krajnjeg potrošača jedan je od najvažnijih ciljeva kome naučna zajednica treba da teži danas. Primena visoko konkurentnih tehnologija prečišćavanja otpadne vode važna je u tom smislu ali i u smislu uklanjanja svih materija koje se u otpadnim vodama mogu naći kao posledica življenja savremenog čoveka. Takođe, upravljanje otpadnim vodama zahteva holistički pristup koji za cilj ima sagledavanje otpadnih voda ne kao otpada koji treba odložiti, već kao resursa koji se ne troši, i čije pravilno upravljanje doprinosi zdravlju ljudi, sigurnosti vode i hrane, pristupu energiji i zaštiti životne sredine. Pri izgradnji sledeće generacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji potrebno je uzeti u razmatranje novije, dokazane tehnologije i inovacije u sektoru voda, o čemu je bilo reči u programu.

Inovacioni radar Evropske komisije prepoznao Prirodno-matematički fakultet kao inovatora

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu (UNSPMF) prepoznat je kao inovator zahvaljujući nedavno završenom projektu finansiranom iz EU Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizont 2020 pod nazivom I-BiDaaS.

Glavni istraživač i koordinator projekta na UNSPMF-u je prof. Dušan Jakovetić sa Departmana za matematiku i informatiku.

Inovacioni radar Evropske komisije (European Commission’s Innovation Radar) je na osnovu analize rezultata I-BiDaaS projekta zaključio da je UNSPMF, zajedno sa partnerom BARCELONA SUPERCOMPUTING CENTER, ključni inovator u razvoju inovacije koja je kategorisana kao:

Innovation Title: ADMM Machine Learning Algorithms;

Market Maturity of the Innovation: Market Ready;

Market Creation Potential of the innovation: Addresses needs of existing markets.

Naši studenti osvojili 3. mesto na međunarodnoj konferenciji u Kini

Aleksandra Roganović, Srđan Gutović, Luka Gergelj i Boris Knebl, studenti Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, osvojili su 3. mesto na konferenciji „International Students Conference on Environment and Sustainability (ISCES) 2021“, Univerziteta Tondži u Šangaju, Kina, koja je održana je 5. i 6. juna 2021. godine. Nagrađeni su u okviru kategorije Green Cities gde su izneli inovativno rešenje pod nazivom „Sustainable Buildings for Greener World“. Mentor rada bila je dr Snežana Papović.

Čestitamo im na postignutom rezultatu i uspešnom predstavljanju našeg fakulteta, tim pre što su bili i jedini evropski dobitnici nagrade na ovom internacionalnom takmičenju.

Prof. Stevan Pilipović promovisan u profesora emeritusa na svečanosti povodom Dana UNS-a

Dan Univerziteta u Novom Sadu i 61. godišnjica osnivanja Univerziteta svečano su obeleženi u Rektoratu 28. juna 2021. godine promocijom novih profesora emeritusa, kao i otvaranjem izložbe „60 godina Univerziteta u Novom Sadu“ Muzeja Vojvodine.

Prisutne je na početku svečanosti pozdravio rektor Univerziteta prof. dr Dejan Jakšić, a čestitke povodom Dana Univerziteta uputila je putem video poruke rektorka Univerziteta u Beogradu i predsednica Konferencije univerziteta Srbije prof. dr Ivanka Popović.

Na svečanosti su promovisani novi profesori emeritusi, kojima je Senat Univerziteta u toku školske 2020/2021. godine dodelio ovo prestižno univerzitetsko priznanje: prof. dr Jovan Popović (Medicinski fakultet), akademik Stevan Pilipović (Prirodno-matematički fakultet), prof. dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović (Filozofski fakultet) i prof. dr Tihomir Petrović (Pedagoški fakultet u Somboru). Nove profesore emerituse na svečanosti je predstavila prof. emeritus dr Ramila Marinković Nedučin, predsedavajuća Predsedništva Kluba profesora emeritusa Univerziteta, a povelje o dodeli zvanja profesor emeritus uručio je rektor Jakšić.

U nastavku svečanosti, u holu Rektorata otvorena je izložba „60 godina Univerziteta“, koju je priredio Muzej Vojvodine, u saradnji sa Univerzitetom i svim njegovim fakultetima i institutima. Autorka izložbe je Čarna Milinković, viši kustos – istoričar u Muzeju Vojvodine.

Republičko takmičenje iz hemije za učenike osnovnih škola na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine

Republičko takmičenje iz hemije za učenike osnovnih škola, u organizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Srpskog hemijskog društva, održano je na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu 29. i 30. maja 2021. godine.

Prvog dana, 133 učenika sedmog i osmog razreda rešavalo je test znanja. Prvih 30% najbolje plasiranih učenika na testu, njih 39, dobilo je priliku da u laboratorijama našeg departmana drugog dana takmičenja radi praktičnu vežbu.

Najboljim takmičarima diplome je uručio dr Milan Pašić, pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za osnovno obrazovanje. Ostali takmičari su dobili zahvalnice Srpskog hemijskog društva koje su im predali prof. dr Vesna Mišković Stanković, predsednik Srpskog hemijskog društva, i prof. dr Dušan Sladić, potpredsednik Srpskog hemijskog društva.

Istraživači sa Departmana za fiziku postali članovi DUNE kolaboracije

Istraživači sa Prirodno-matematičkog fakulteta, tačnije, sa Departmana za fiziku, zvanično su postali članovi DUNE (Deep Underground Neutrino Experiment) kolaboracije, preko projekta GENESIS (Boosting excellence of UNSPMF NPG in neutrino physics research), finansiranog od strane Fonda za nauku Republike Srbije, a u okviru Programa saradnje srpske nauke sa dijasporom.

DUNE trenutno čini preko 1000 istraživača iz više od 30 zemalja (preko 190 institucija), a kao prva istraživačka grupa iz Srbije uključena je grupa naučnika sa Katedre za nuklearnu fiziku – prof. dr Nataša Todorović, redovni profesor, prof. dr Jovana Nikolov, vanredni profesor i dr Nikola Jovančević, docent, kao i četiri studenta doktorskih studija nuklearne fizike. Članstvo u Kolaboraciji omogućiće saradnicima sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu osposobljavanje stručnjaka koji će se baviti istraživanjima fizike neutrina i imati značajnu ulogu u eksperimentu DUNE tokom narednih 20 godina.

DUNE je vodeći međunarodni eksperiment za proučavanje neutrina, najzastupljenijh čestica materije u svemiru, a nosilac projekta je američka laboratorija za fiziku elementarnih čestica Fermilab u Ilinoisu. DUNE se sastoji od dva neutrinska detektora, smeštena pod zemljom na rastojanju od 1300 kilometara. Ovi detektori će omogućiti naučnicima da bolje razumeju fiziku neutrina i njihovu ulogu u nastanku svemira, kao i mehanizme raspada protona. Dva prototipa ovih detektora nalaze se u istraživačkom centru CERN. DUNE nastoji da reši velike misterije: poreklo materije, ujedinjenje sila koje deluju u prirodi i formiranje crnih rupa. Očekuje se da će dobiveni rezultati po značaju biti jednaki sa otkrićem Higsove čestice na velikom hadronskom sudaraču u CERN-u.

Članovi Katedre za nuklearnu fiziku već imaju ostvarenu međunarodnu saradnju sa nizom eminentnih naučnih centara iz nuklearne fizike: CERN-om u Ženevi, Objedinjenim institutom za nuklearna istraživanja u Dubni (Rusija), istraživačkim centrom JRC (Joint Research Centre) u Belgiji, Argon nacionalnom laboratorijom u Čikagu, univerzitetima u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Sjedninjenim Američkim Državama, kao i naučnim institutima u Nemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.