Skip to main content

GRASP – Novi projekat iz oblasti veštačke inteligencije

Projekat GRASP iz oblasti veštačke inteligencije na kom rade istraživači novosadskog PMF-a, ispunjava vrlo visoke i precizne kriterijume Fonda za nauku, koji finansira projekte sa jasnim i održivim ciljevima, konceptom i sistematičnom i dobro osmišljenom metodologijom rada.

Istraživanje mora imati visok nivo naučne izvrsnosti, kvaliteta i inovativnosti, a projekat „GRASP“ (Graphs in Space: Graph Embeddings for Machine Learning on Complex Data), se bavi se problemima predstavljanja grafova, odnosno mreža, u „tradicionalnoj“ formi podataka – tabeli, sa posebnim osvrtom na primenu tehnika veštačke inteligencije. Grafovi, odnosno mreže, su jedan od najvažnijih načina za shvatanje sveta koji nas okružuje. Tačke (čvorovi) grafa mogu predstavljati entitete (npr. ljude), dok veze (grane) između tačaka izražavaju neki odnos ili interakciju (npr. poznanstvo) između njih. Na taj način se gotovo svaka pojava, od nivoa atoma do nivoa galaksija, može modelovati u formi grafa. S druge strane, jedna od ključnih operacija koja je dostupna nad grafovima je njihova transformacija u „tradicionalnu“ formu podataka – tabelu. U tabeli, entiteti su predstavljeni redovima, dok kolone označavaju atribute koji opisuju entitete. Ako se vratimo na primer ljudi, atributi koji ih opisuju mogu biti ime, prezime, visina, težina, itd.

Oblast mapiranja grafova (eng. graph embedding) bavi se načinima da se grafovi transformišu u tabelarni oblik, što je važno jer omogućava primenu „tradicionalnih“ tabelarnih tehnika veštačke inteligencije (preciznije, mašinskog učenja) i analize podataka za postizanje uvida do kojih bi bilo teško ili nemoguće doći direktnim posmatranjem mreža. Na primer, primenom oprobanih tabelarnih tehnika na grafu interakcija korisnika Facebook-a možemo (1) klasifikovati korisnike u neke kategorije od interesa, (2) indentifikovati zajednice, (3) preporučiti „prijatelje“ i (4) predvideti da li će dva korisnika interagovati u budućnosti.

Unapređenje tehnika mapiranja grafova u ovom projektu omogućiće istraživačima i stručnjacima iz Srbije i sveta da primenjuju tehnike mašinskog učenja i analize podataka u oblastima gde to ranije nije bilo moguće ili nije davalo zadovoljavajuće rezultate, pre svega u naučnim istraživanjima (npr. bioinformatika, sociologija, ekonomija), ali i u tehnologiji i industriji (npr. prediktivna analiza energetskih, telekomunikacionih i transportnih mreža), obrazovanju (npr. analitika zasnovana na podacima iz sistema za elektronsko učenje), i društvu uopšte (npr. podoljšane/nove usluge sajtova društvenih mreža, ili čak nove vrste društvenog umrežavanja koje ranije nisu bile moguće).

Na projektu će se raditi dve godine, predviđen je budžet od preko 120 hiljada evra, a tim čini mešavina iskusnih i mladih istraživača Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, sa akcentom na istraživače u ranoj fazi karijere. Svi su zaposleni na Departmanu za matematiku i informatiku, na Katedri za računarske nauke i Katedri za informacione tehnologije i sisteme. Rukovodilac projekta je dr Miloš Radovanović, a u timu su još: dr Mirjana Ivanović, dr Vladimir Kurbalija, dr Miloš Savić, Brankica Bratić, Nemanja Milošević, Dušica Knežević i Aleksandar Tomčić.

Onlajn kurs iz evropske naučne diplomatije

Španska fondacija ze nauku i tehnologiju (FECYT) učestvuje u projektu S4D4C project (Using Science for/in Diplomacy for Addressing Global Challenges), koji podržava naučnu diplomatiju kao sredstvo za osnaživanje posvećenosti Evropske Unije ciljevima održivog razvoja (SDG).

Onlajn kurs evropske naučne diplomatije ima za cilj da učesnicima obezbedi odgovarajuću obuku, znanja i uvide neophodne za razumevanje i kretanje kroz interfejs evropske naučne diplomatije.

Obuka je BESPLATNA i nudi 8 modula (koji se mogu završiti za 15 sati) a koji studentima  pružaju osnovne i specifičnije sadržaje o naučnoj diplomatiji i odgovore na pitanja – šta je to, ko su stejkholderi, kako se sprovodi u Evropskoj Uniji, kakvi pristupi postoje, koje su neophodne veštine, kao i uvid u empirijske studije slučaja sprovedene od strane „S4D4C“.

Posle uspešno završenog kursa dobićete  „S4D4C“ sertifikat.

Održan prvi sastanak učesnika Erazmus+ projekta ECOBIAS

U periodu od 10. do 11. februara 2020. godine u zgradi Rektorata održan je prvi sastanak Erazmus+ projekta iz oblasti izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju (E+ KA2 CBHE) pod nazivom „Development of master curricula in ecological monitoring and aquatic bioassessment for Western Balkans HEIs“ (akronim: ECOBIAS).

Projektom koordinira Univerzitet u Novom Sadu – Prirodno-matematički fakultet, a konzorcijum projekta čini ukupno 11 univerziteta iz pet zemalja. U ovom pozivu su univerziteti iz Srbije prvi put aplicirali kao programski univerziteti (Univerzitet u Novom Sadu i Univerzitet u Nišu), sa univerzitetima iz Hrvatske (Sveučilište u Zagrebu) i Nemačke (Universitaet Duisburg-Essen), a sa partnerskim univerzitetima iz Bosne i Hercegovine (Sveučilište u Mostaru, Internacionalni univerzitet u Travniku, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Istočnom Sarajevu i Univerzitet u Banjoj Luci) i partnerom iz Crne Gore Univerzitetom Donja Gorica.

Koordinator projekta je prof. Snežana Radulović, administrator prof. Dušanka Cvijanović. Cilj projekta je akreditacija 27 master i kurseva celoživotnog učenja iz oblasti ekološkog monitoringa površinskih voda, opremanje sedam laboratorija na Univerzitetima u Bosni i Hercegovini Crnoj Gori i uspostavljanje regionalne ECOBIAS akademske mreže. Glavni realizator projekta u okviru UNS-a je Prirodno-matematički fakultet, sa učešćem nastavnika sa tri departmana – Departmana za biologiju i ekologiju, Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine i Departmana za geografiju, turizam i ugostiteljstvo.

U tom smislu se podrškom uspešnoj realizaciji i implementaciji projekta učesnicima obratila Dekanica PMF-a prof. Milica Pavkov Hrvojević, a ispred Univerziteta Prorektor prof. Stevan Stankovski. Sastanku je prisustvovalo 27 predstavnika svih 11 univerziteta članova ECOBIAS konzorcijuma.

Održano predavanje „Nanočestice, upotreba i rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu“

U četvrtak, 12. decembra 2019. godine u prostorijama Matice Srpske dr Aleksandar Đorđević, redovni profesor Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, PMF-a u Novom Sadu, održao je predavanje pod naslovom „Nanočestice, upotreba i rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu“, u okviru naučnoistraživačkog projekta MS „Pitanja životne sredine i perspektive i razvoja kvaliteta zdravstvene bezbednosti hrane u AP Vojvodini“.

Sadržaj predavanja je bio fokusiran na bliže upoznavanje šire populacije sa osnovnim principima i dometima nanonauke i nanotehnologija. Takođe su navedene i sfere nauke i privrede u kojima se upotreba nanočestica sve više integriše i favorizuje kao što su: prirodno-matematičke nauke, informacione tehnologije, medicina, poljoprivreda, ekologija i zaštita životne sredine i druge. U tom smislu je istaknut i značaj hemije u razvoju različitih disciplina nanonauke: obezbeđivanje izvora, načina i metoda sinteze i proizvodnje nanomaterijala u kontrolisanim uslovima, kao i važnost multidisciplinarnog pristupa. Objašnjeni su benefiti i potencijalni rizici primene nanočestica, sa osvrtom na trenutno stanje i predikcijama za budućnost.

Osnaživanje digitalnih kompetencija studenata biologije na PMF-u

U sredu, 4. decembra 2019. godine, na Departmanu za biologiju i ekologiju održan je info dan o projektu „Implementacija IT predmeta na studije biologije – BIT“ koji je finansiran od MPNTR RS i koji ima za cilj osnaživanje IT kompetencija studenata biologije.

Na info danu su nastavnici sa Departmana za biologiju i ekologiju i Departmana za matematiku i informatiku studentima biologije i ekologije ukazali na ogroman značaj informacionih tehnologija u biologiji i srodnim naukama, kao i na hitnu potrebu za unapređenjem digitalnih kompetencija naših studenata. Ukratko je predstavljen koncept BIT projekata, koji je doveo do toga da se od 2019/2020. školske godine u nastavnom planu i programu studija biologije uvode četiri nova IT predmeta, koji su potom bili predstavljeni na zanimljiv način od strane nastavnika koji su ih osmislili. Na samom kraju predstavnici nastavnika i istraživača sa DBE su kroz primere korišćenja informacionih tehnologija u sopstvenom radu praktično pokazali studentima da je broj novih mogućnosti koje dobijaju ukoliko osnaže svoje informatičke kompetencije neograničen i da im širom otvara vrata nauke u Srbiji i svetu.

Prezentaciji je prisustvovao i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu, prof. dr Perica Vasiljević. Sa PMF-om u Nišu Departman za biologiju i ekologiju i Departman za matematiku i informatiku PMF-a u Novom Sadu sarađuju na kreiranju novih studijskih programa.

Održana IX konferencija Biohemijskog društva Srbije

Biohemijsko društvo Srbije (BDS) aktivno je više od 40 godina, sa stalnim porastom broja članova. Tokom prethodnih desetak godina članovi društva, zaposleni na prirodno-matematičkim, medicinskim i farmaceutskim fakultetima i u vodećim naučno-istraživačkim institutima Srbije svojom aktivnošću u svojim matičnim institucijama, samom društvu i van granica naše zemlje podižu nivo biohemijskih istraživanja i prezentovanih radova.

Prethodne konferencije, održavane na Hemijskom fakultetu u Beogradu, kao i 2018. godine u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu, bile su veoma uspešne, sa stalnim porastom broja učesnika, tako da je na prethodnoj konferenciji bilo stotinak učesnika iz svih naučno-istraživačkih ustanova Srbije u kojima se zaposleni bave biohemijom, a bilo je i učesnika iz inostranstva.

Ovogodišnja, IX konferencija BDS, održana je u Beogradu, u Kolarčevoj zadužbini i na Hemijskom fakultetu. Tokom tri dana učesnici iz naše zemlje i inostranstva (Velika Britanija, Nemačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Turska, Španija) su, kroz plenarna i predavanja po pozivu, kao i kratka izlaganja i poster sesije, predstavili svoje rezultate u oblasti biohemije i srodnih nauka (Life Sciences).

Naš fakultet bio je jedan od koorganizatora ove konferencije, a rezultate svojih istraživanja su predstavili i istraživači sa PMF u Novom Sadu, kao i studenti osnovnih, master i doktorskih studija biohemije. Dr Nataša Simin je održala predavanje po pozivu, a studentkinja doktorskih studija biohemije Tatjana Majkić je usmeno izložila deo svojih istraživanja ostvarenih u saradnji sa mentorom, prof. Ivanom Beara.

O velikom uspehu konferencije možda se može bolje steći utisak ako se pročitaju izveštaji u medijima.

WATERTOUR Konferencija „Turizam u dolini reke Tise“

Dana 12. septembra 2019. godine u Novom Sadu u organizaciji Univerziteta u Novom Sadu – Prirodno-matematičkog fakulteta, u okviru aktivnosti na WATERTOUR projektu organizovana je konferencija. Na konferenciji su bili uključeni svi partneri na projektu (Univerzitet u Segedinu i Univerzitet u Novom Sadu).

Konferencija „Turizam u dolini reke Tise“ je bila četvrti događaj u Novom Sadu u okviru projekta HUSRB / 1602/3 / 0204 – WATERTOUR – Razvoj vodenog turizma na plovnim putevima koji povezuju Mađarsku i Srbiju.

Tema konferencije je turizam u dolini reke Tise uopšte i povezanost sa selektivnim oblicima turizma. Glavni cilj konferencije je predstaviti primere dobre prakse u turizmu u dolini Tise, kao i predstaviti rezultate ispitivanja na projektu.

Rezultati konferencije doprineće izradi preporuka za donosioce odluka u mađarsko-srpskom prekograničnom regionu.

Održan 23. po redu Water Workshop “Kvalitet voda”

Od 18.-20. septembra 2019. godine, na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, uspešno je održan 23. po redu Water Workshop „KVALITET VODA“. Organizatori su bili Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Udruženje za unapređenje zaštite životne sredine Novi Sad i Fondacija Docent dr Milena Dalmacija.

Teme ovogodišnjeg skupa su bile:

  1. Problemi i rešenja za održivo snabdevanje vodom za piće;
  2. Prečišćavanje i kontrola kvaliteta otpadnih voda.

WATERTOUR radionica i forum

U okviru projekta WATERTOUR – „Razvoj vodenog turizma na plovnim putevima koji povezuju Mađarsku i Srbiju“ (HUSRB/1602/31/0204) 23.05.2019. godine održana je u Novom Sadu (na Prirodno-matematičkom fakultetu) radionica pod nazivom „Nautički turizam u dolini Tise“.

Na radionici su učestvovali svi članovi projektnog tima: dr Imre Nađ, dr Anđelija Ivkov Džigurski, dr Aleksandra Dragin, dr Miroslav Vujičić.

U gostima su bile kolege sa Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja: dr Borislav Obradović, dr Milan Cvetković i Darinka Korovljev, Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici: dekan prof. dr Josip Ivanović i dr Valeria Krekić, kao i gost Sanja Nikolić, studenti osnovnih, master i doktorskih studija Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo.

Nakon pozdravne reči dr Miroslav Vujičić je dao reč učesnicima koji su veoma interesantnim izlaganjima zainteresovali sve prisutne, od kojih je veći deo izrazio želju da se aktivno uključi u vožnje koje će biti organizovane na Tisi (kako u Srbiji, tako i u Mađarskoj).

Nakon pauze za ručak rad je nastavljen na Forumu pod nazivom „Potencijalna integracija stejkholdera u dolini Tise“ gde su se razmatrale mogućnosti za dalju realizaciju postojećeg projekta i proširenje istraživanja u budućnosti, uključenjem većeg broja stejkholdera.

WATERTOUR – Radionica „Društvo i ekonomija u dolini reke Tise“

U okviru projekta WATERTOUR – „Razvoj vodenog turizma na plovnim putevima koji povezuju Mađarsku i Srbiju“ (HUSRB/1602/31/0204) u Segedinu je 26.4.2019. godine održana radionica pod nazivom „Društvo i ekonomija u dolini reke Tise“. Radionici prisustvovali članovi tima sa Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo: prof. dr Kristina Košić i prof. dr Aleksandra Dragin.

Prof. dr Aleksandra Dragin je imala prezentaciju na temu „Društvo i privreda u Vojvodini duž reke Tise“. Sledećeg dana, 27.4.2019. godine, organizovan je izlet – obilazak južnog dela Potisja u Mađarskoj kopnom. Izletu su prisustvovale dr Kristina Košić i dr Aleksandra Dragin.