Skip to main content

PMF kao partner u projektu koji finansira Evropska komisija – Proizvodnja larvi i odraslih Diptera (familija muva) i njihova primena

Projekat zanimljivog akronima – FLYHIGH i punog naziva – Odnosi insekata i biljaka: uvid u biodiverzitet i nove primene, bio je prvi projekat takvog tipa finansiran na Univerzitetu u Novom Sadu u periodu od 2015. do 2018. godine. U okviru projekta radili su istraživači, studenti, laboranti i tehničko osoblje sa Univerziteta u Helsinkiju (Finska), Univerziteta Alikante i kompanije Bioflytech (Španija), Univerziteta u Novom Sadu i kompanije AgriProtein (Južno Afrička Republika), koji su se bavili proučavanjem životnog ciklusa insekata i biljaka, sa ciljem da se dođe do korisnih podaka sa stanovišta ekologije i evolucije, koji će biti usmereni ka primenjenim ekološkim istraživanjima, kao što je veštački uzgoj muva. Veštački uzgoj muva može da obezbedi korisne krajnje proizvode, jer se odrasle jedinke ili njihove larve mogu koristiti u ishrani životinja, valorizaciji sporednih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ili kao bio-agenti za oprašivanje biljaka u prirodnim, poluprirodnim ili veštačkim sredinama.

S obzirom na to da je projekat okupio vrsne akademske stručnjake u oblasti entomologije i ekologije, sa jedne strane i stručnjake koji se bave masovnim uzgojom insekata, sa druge strane, razmena znanja i iskustva omogućila je stvaranje sinergije i unapređenje, kako osnovnih ekoloških i evolucionih istraživanja, tako i razvoj novog integrisanog znanja i inovativnih ideja za potencijalne komercijalne primene u oblasti veštačkog uzgoja muva.

Proteklih dana, održan je završni sastanak u Alikanteu, Španija. Mladi saradnici su dobili obuku u vezi sa gajenjem larvi insekata koji se mogu koristiti kao oprašivači, za razgradnju organskog otpada ili za ishranu životinja ili ljudi. Obuku je prošlo i troje mladih istraživača iz Srbije, sa PMF-a i iz Instituta Biosens. Istaknuto je da je projekat ostvario sve što je bilo planirano, ali i puno preko toga. Sa praktične strane, dve kompanije koje su bile uključene u realizaciju projekta su znatno napredovale tokom protekle 3 godine:

  • Kompanija AgriProtein iz Južno Afričke Republike, Kajptaun je dobila investiciju od više miliona dolara i na osnovu toga utvrdila svoj brend koji se sada prodaje Saudijskoj Arabiji, Izrealu, Koreji, Dubaiju. Prave se dve fabrike muva mesečno koje prerađuju organski otpad i daju nekoliko različitih produkata, uz godišnji plan da ih bude prosečno 25 svake naredne godine.
  • Kompanija BioFlyTech iz Španije, Alikante je u završni pregovorima oko velike milionske investicije koja će omogućiti njihov rast i širenje.

Što se naučnih ustanova, učesnica na projektu tiče (PMF, Novi Sad, Zoološki Muzej u Helsinkiju i Departman za životnu sredinu iz Alikantea), naučni rezultati su zaista impresivni. Objavljen je veliki broj naučnih publikacija, a u pripremi je daleko veći broj koji će prikazati dobijene rezultate. Kao mogući nastavak ovih istraživanja i dobijenih rezultata, očekuje se masovna produkcija insekatskih vrsta kao mogućih polinatora u staklarama.

Sve u svemu, vrlo impresivni rezultati koji imaju budućnost i moguću primenu i u našoj zemlji.

Svečano obeležen 49. rođendan Prirodno-matematičkog fakulteta

Uz prisusustvo uvaženih gostiju; predstavnika ambasada, republičkih, pokrajinskih i gradskih institucija, rektora i dekana sa univerziteta iz regiona, predstavnika medija, zaposlenih na PMF-u, kao i studenata, u petak, 25. maja je svečano obeležen 49. rođendan Prirodno-matematičkog fakulteta, jedne od najistaknutijih obrazovnih i naučnih ustanova u Srbiji.

Tradicionalno, uručene su nagrade zaposlenima koji su proslavljali jubilej – 10, 20 ili 30 godina rada na PMF-u, najboljim studentima u protekloj školskoj godini, najuspešnijem promoteru naše kuće, a ove godine, po treći put i najboljem mladom naučniku PMF-a.

Gostima su se na samom početku oficijelnog dela obratili prof. Zoran Milošević, pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. Dušan Nikolić i naravno, dekan PMF-a, prof. dr Milica Pavkov Hrvojević, koja se u svom izlaganju osvrnula na postignute ciljeve u prethodnom periodu i planove za naredne tri godine, budući da je isti menadžerski tim dobio poverenje zaposlenih i u narednom mandatu.

Za muzički intermeco je bio zadužen gradski Pop hor radio, pod dirigentskom palicom Dušice Stojković, koji je na opušten i veseo način zabavio prisutne, izvodeći popularne kompozicije, uz neizbežnu akademsku himnu Gaudeamus Igitur.

Najbolji studenti su Jelena Matović, sa Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Bojana Pantić, Ilija Stanojković i Nikola Sarajlija sa Departmana za matematiku, ali s obzirom na to da su kao najbolji, otišli na post akademske studije u inostranstvo, nisu bili u prilici da na svečanosti prime plaketu od prof. Pavkov Hrvojević.

Nagrada koja se dodeljuje za izuzetne rezultate u oblasti nauke i istraživačkog rada, u svrhu naučnog usavršavanja, odnosno učešća na naučnim konferencijama u zemlji ili inostranstvu, ove godine je otišla u ruke Miloša Savića sa Departmana za matematiku i informatiku.

Miloš Savić je rođen 12. oktobra 1984 god. u Sarajevu. Diplomirao je, masterirao i doktorirao na Prirodno-matematičkom fakultetu, Univerziteta u Novom Sadu, a 2015. godine postaje docent na Katedri za računarske nauke, Departmana za matematiku i informatiku. Primarna oblast njegovog naučnog interesovanja i delovanja je analiza kompleksnih mreža sa fokusom na socijalne i informacijske mreže. Ko-autor je 7 radova publikovanih u međunarodnim časopisima, 23 rada publikovana u zbornicima međunarodnih konferencija i jedne monografije. Učesnik je jednog republičkog naučno-istraživačkog projekta i više bilateralnih međunarodnih projekata. Pomoćnik je glavnog urednika ComSIS međunarodnog časopisa.

Član je ili je bio član programskog komiteta 16 međunarodnih konferencija i recezent za 4 međunarodna časopisa. Stručni saradnik programa računarstva u Istraživačkoj stanici Petnica.

„PMF, to sam ja“ je specijalna nagrada koja na neki način, predstavlja prestiž. Kriterijum za dodelu ove nagrade je samo jedan – specijalni napori i akcije koje su doprinele većoj vidljivosti, prepoznavanju i promociji našeg fakulteta. Za proteklu godinu i ne samo proteklu, zasluženo, nagrada je otišla u ruke Rastislava Stojsavljevića, docenta sa Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo:

Rastislav Stojsavljević je upisao osnovne studije geografije na smeru Profesor geografije 2006. godine.

Kao student treće godine (2009.) bio je finalista Laboratorije slavnih u organizaciji Britanskog Saveta i RTS-a. Tokom 2010. godine bio je predsednik Društva mladih istraživača „Branislav Bukurov“.

Od 2011. godine kao master student učestvuje u izvođenju nastave na matičnom Departmanu.

Član je Marketing tima za promociju DGTH-a od 2012. godine. Učestvovao je na više Festivala nauke i Noći istraživača kao rukovodilac više tematskih radionica. Treću godinu unazad jedan je od promotera PMF-a u srednjim školama u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Idejni je kreator događaja „Budi student 1 dan“ koji se sprovodi na čitavom PMF-u. Idejni je kreator događaja „Geolimpijada“ – takmičenje iz geografije, koje se sprovodi dve godine na DGTH-u. Masterirao je na istoriji u Novom Sadu i na jesen planira da upiše doktorske studije iz istorije – uža specijalnost mu je istorija SAD-a.

Primatijada je naučno-sportsko takmičenje studenata prirodnih nauka iz regiona bivše Jugoslavije koje se održava već 45. godina i na kojoj svake godine učestvuje preko 1500 studenata, koji se takmiče u sportu i znanju. Na ovogodišnjoj, koja se održala od 27. aprila do 2. maja u Budvi, naš fakultet je u konkurenciji 17 fakulteta osvojio veliki broj medalja kako u sportskim takmičenjima tako i u nauci. Što se tiče sportskih takmičenja imali smo predstavnike u košarci, odbojci, rukometu, stonom tenisu i fudbalu, kako u ženskoj, tako i u muškoj kategoriji, a predstavljali su nas i mladi naučnici u oblasti hemije, geografije, biologije i fizike (ukupno 10 naučnih radova). S obzirom na to da smo u ukupnom plasmanu, računajući i sportske i naučne rezultate, osvojili četvrto mesto, Dan fakulteta je bio odlična prilika da čestitamo nagrađenima:

  • Zlatna medalja za naučne radove: Damir Gavrić – rad iz biologije i Magdalena Jezdić i Kristina Glišić – rad iz gastronomije
  • Srebrne medalje za naučne radove iz oblasti hemije: Iso Marić i Živana Gagicki, kao i Dajana Lazarević
  • Zlatna medalja – muška i ženska košarkaška ekipa: kapiteni Miloš Radivojević i Danijela Grahovac
  • Srebrna medalja – muški rukomet: kapiten Aleksandar Devetak
  • Bronzana medalja – ženska odbojkaška i ženska rukometna ekipa: kapiteni Dajana Petrović i Anđela Kovačević

Nakon zvaničnog dela, gosti su uživali uz koktel koji su pripremili studenti gastronomije i hotelijerstva sa Prirodno-matematičkog fakulteta.

Sledeći susret u isto vreme naredne godine, po svemu će biti poseban jer PMF naredne godine proslavlja pola veka.

Deo atmosfere možete pogledati u foto galeriji.

 

Departman za biologiju i ekologiju dobitnik jubilarne zahvalnice Zavoda za zaštitu prirode Srbije

Departman za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu je dobitnik jubilarne zahvalnice Zavoda za zaštitu prirode Srbije za ostvarenu saradnju i postignute rezultate u očuvanju prirode Srbije. Zahvalnica je dodeljena na svečanoj akademiji u zgradi SANU u Beogradu, 9. maja 2018. godine, a povodom 70 godina Zavoda za zaštitu prirode i 70 godina Međunarodne unije za zaštitu prirode.

Naučnoistraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ dobitnik nagrade „Zeleni list“

Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ i udruženje UGRIP iz Novog Sada nalaze se među dobitnicima Zelenog lista za očuvanje životne sredine.

Zeleni i Crni list dodeljuju se u akciji „Tražimo zagađivača i zaštitnike životne sredine“, a 24.4.2018. godine su u Svečanoj sali Karlovačke gimnazije uručena priznanja za 2017. godinu. Dodeljeno je ukupno deset Zelenih i jedan Crni list.

Pre 35 godina je u Srbiji prvi put osmišljeno ekološko priznanje sa ciljem podizanja svesti i ukazivanja na probleme i moguća rešenja u oblasti zaštite životne sredine. Pokrenuli su ga Ekološki magazin „Čekajući vetar“, Drugi program Radio Beograda i Društvo za čistoću vazduha. Poslednjih devet godina, partner Radio Beogradu 2 u ovoj akciji je Pokret gorana Vojvodine.

Poseta direktora CERN-a Univerzitetu u Novom Sadu

Univerzitet u Novom Sadu je 28. marta 2018. godine posetila visoka delegacija Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u kojoj su bili gospođa Šarlot Varakule (Charlotte L. Warakaulle), direktorka za međunarodne odnose CERN-a, profesor Ekhart Elsen (Eckhard Elsen), direktor za nauku CERN-a, profesor Peter Levai (Peter Levai), delegat Saveta CERN-a za Mađarsku i direktor Instituta Vigner (Wigner Institute), profesor Emanuel Tsemelic (Emmanuel Tsesmelis), šef za pridružene članice i odnose sa zemljama nečlanicama i gospodin Andžej Čarkievic (Andrzej Charkiewicz), sekretar za nauku. Skupu su takođe prisustvovali dr Saša Lazović, pomoćnik ministra za tehnološki razvoj, transfer tehnologija i inovacioni sistem u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i članovi Komisije Republike Srbije za saradnju sa CERN-om: prof. dr Petar Adžić, dr Aleksandar Bogojević, prof. dr Đorđe Šijački i dr Aleksandar Belić, kao i koordinator za industrijsku saradnju sa CERN-om Đorđe Vuković.

Goste je u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu primio rektor prof. dr Dušan Nikolić sa prorektorima prof. dr Sašom Orlovićem, prof. dr Snežanom Smederavac i prof. dr Biljanom Abramović. Sastanku su prisustvovali prof. dr Milica Pavkov Hrvojević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta i prof. dr Dragan Šešlija, prodekan Fakulteta tehničkih nauka.

Visoka delegacija CERN-a boravi u višednevnoj poseti Srbiji kako bi ustanovila da li naša zemlja ispunjava uslove za punopravno članstvo u ovoj organizaciji. Delegacija pod nazivom CERN Task Force, po nalogu Saveta i generalne direktorke CERN-a, analizira dosadašnje učešće naše zemlje u najvećoj naučnoj organizaciji u Evropi i daje preporuku o punopravnom članstvu. Pored toga, na sastanku u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu vođeni su razgovori o saradnji sa Univerzitetom u Novom Sadu.

Delegacija CERN-a je nakon toga, posetila Prirodno-matematički fakultet, Fakultet tehničkih nauka i kompaniju RT-RK.

Vrhunski rezultat 2017. – H2020 I-BiDaaS projekat („Industrial-driven big data as a self-service solution“)

Nove tehnologije interneta stvari („internet of things“), računanja u oblaku („cloud“) i velikih količina podataka („big data“) daju velike nove mogućnosti ali i značajne izazove u oblasti analitike na podacima. Danas kompanije iz širokog spektra delatnosti skladište detaljne podatke o svom poslovanju, ali ostaje veliki izazov kako efikasno ekstrahovati korisno znanje iz istih. Podaci su često fragmentisani na različite baze/podsisteme i teško ih je integrisati, dok je njihova obrada veoma zahtevna zbog heterogenosti podataka, volumena podataka, i sličnih razloga. Da bi rešile ovakve zadatke, kompanije najčešće moraju koristiti usluge konsultanata, različitih IT eksperata i analitičara, što u odrđenim situacijama nije izvodljivo ili zahteva srazmerno prevelike resurse.

I-BiDaaS je istraživačko-razvojni projekat iz programa Horizont 2020 (trajanje projekta 2018-2020.) koji predlaže „self-service“ rešenje za analitiku na velikim podacima („big data analytics“). Rešenje će biti transformativno za preduzeća, jer će omogućiti direktno njihovim zaposlenima efektivno iskorišćenje znanja iz velikih količina podataka; drugim rečima, projekat može doneti ključnim donosiocima odluka znanja koja će im na direktan način omogućiti unapređenje poslovanja. I-BiDaaSstoga može povećati efikasnost, smanjiti troškove, poboljšati upotrebnu moć zaposlenih, i povećati profitabilnost kompanija iz širokog spektra delatnosti.

Sa aspekta tehnologije, projekat I-BiDaaS ima za cilj da obezbedi jedinstveno rešenje za efikasniju obradu velikih i složenih podataka, koje olakšava protok podataka između različitih domena privrede. Projekat će omogućiti korisnicima svoje IT platforme, čak i korisnicima koji nisu IT stručnjaci, da lako i efikasno koriste i interaguju sa „big data“ tehnologijama. Predložena platforma će biti testirana u realnom okruženju u tri izabrana privredna domena: bankarstvu, automobilskoj industriji i telekomunikacijama.

Ciljevi projekta su sledeći:

  • Da razvije, demonstrira, testira i podržava „big data“ rešenje koje će biti jednostavno za konfigurisanje i korišćenje od strane širokog spektra korisnika, čak i onih koji nisu IT-stručnjaci.
  • Da kreira tržište podataka, ponudi nove mogućnosti poslovanja i pospeši efektivnu razmenu podataka i njihovu međusobnu interoperabilnost.
  • Da razvije bezbedno okruženje za metodološko eksperimentisanje na velikim podacima u cilju razvoja novih proizvoda i servisa.
  • Da razvije tehnike za procesiranje podataka primenljive u realnom okruženju i značajno poveća brzinu protoka podataka i pristupa velikim količinama podataka.
  • Da razvije tehnologije koje će povećati efikasnost i kompetetivnost evropskih kompanija koje pri svom poslovanju obrađuju velike količine kompleksnih podataka.

Konzorcijum projekta I-BiDaaS čine sledeće institucije:

  • FORTH-FOUNDATION FOR RESEARCH AND TECHNOLOGY HELLAS, Grčka
  • BARCELONA SUPERCOMPUTING CENTER – CENTRONACIONAL DE SUPERCOMPUTACION, Španija,
  • IBM ISRAEL – SCIENCE AND TECHNOLOGY LTD, Izrael
  • CENTRO RICERCHE FIAT SCPA, Italija
  • SOFTWARE AG, Nemačka
  • CAIXABANK, S.A, Španija
  • THE UNIVERSITY OF MANCHESTER, Velika Britanija
  • ECOLE NATIONALE DES PONTS ET CHAUSSEES, Francuska
  • ATOS SPAIN S.A., Španija
  • AEGIS IT RESEARCH LTD, Velika Britanija
  • INFORMATION TECHNOLOGY FOR MARKET LEADERSHIP, Grčka
  • PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U NOVOM SADU, Srbija
  • TELEFONICA INVESTIGACION Y DESARROLLO SA, Španija.

Naučno-tehnički menadžer projekta je dr Dušan Jakovetić sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Projekat I-BiDaaS je uključen u organizaciju Big Data Value Association (BDVA). BDVA broji preko 150 članova (uključujući kompanije, naučno-istraživačke institucije, i slično) širom Evrope koji se bave oblašću „big data“. Ova organizacija između ostalog ima za cilj da pomogne istraživanja, razvoj i inovacije u Evropi na temu razumevanja i iskorišćenja vrednosti velikih količina podataka („Big Data Value“).

25. Kopaonik biznis forum

Od 4. do 7. marta, održan je jubilarni, 25. Kopaonik biznis forum, u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i Udruženja korporativnih direktora Srbije.

Tradicionalno, Forum se organizuje pod pokroviteljstvom predsednika Vlade Republike Srbije, a svake godine okupi oko 1000 učesnika, uvaženih predstavnika akademske zajednice, državnih zvaničnika, članova diplomatskog kora, poslovnih ljudi i medija. I ove godine, istaknuti profesori PMF-a su uzeli učešće na ovom skupu – panel „New economy – New Technology – New society“ organizovala je dr Jasna Atanasijević, docent PMF-a, a učesnici su bili Johar Indy – Impact hub, Vladimir Čupić – Atlantic grupa, dr Nataša Krejić, redovni professor i prodekan na PMF-u i Aleksandar Matanović – Serbian Bitcoin Association.

Tema ove godine je „Nakon razvojnih mera štednje“ – šta srpska ekonomija treba da uradi kako bi fiskalnu stabilnost pretvorila u održivi rast. Kopaonik biznis forum održava i neguje saradnju između relevantnih učesnika i na taj način nudi interaktivnu platformu u sklopu koje postoji dijalog, rasprava, razmena mišljenja i širenje znanja.

Održana prezentacija o Erazmus+ programu akademske mobilnosti na PMF-u

Predstavnici Kancelarije za međunarodnu saradnju Prirodno-matematičkog fakulteta su 27.02.2018. godine održali prezentaciju najvećeg EU programa akademske mobilnosti Erazmus+ i tom prilikom informisali studente o izvanrednim mogućnostima stipendirane mobilnosti na svim nivoima studija. Prezentacija je bila izuzetno posećena i interaktivna, pružajući studetima mogućnost otvorenog savetovanja.

Studenti su saznali više o stipendiranoj studentskoj mobilnosti koju omogućava Erazmus+ program, zatim o aktuelnim konkursima, procesu prijave na konkurs, kriterijumima za evaluaciju itd. Dobili su i sve druge korisne smernice i savete koji se tiču samog boravka u inostranstvu.

Takođe, imali su mogućnost da saznaju više i o Erazmus Studentskoj Mreži (ESN) o kojoj je govorio predsednik ESN ogranka za Novi Sad – Maksim Karanović, redovan student PMF-a.

Održan treći Seminar o recenziranju za istraživače

Nedavno je u Rektoratu održan treći Seminar o recenziranju za istraživače u organizaciji PMF-a i Centra za promociju nauke. Pred više od sto istraživača i nastavnika, o različitim aspektima ove akademske veštine govorili su naučni savetnik dr Aleksandar Dekanski iz Centra za elektrohemiju Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM), dr Olgica Nedić naučni savetnik sa Instituta za primenu nuklearne energije (INEP), dr Nevena Buđevac, docent sa Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Ivana Drvenica, naučni saradnik sa Instituta za medicinska istraživanja, i Ivan Umeljić, urednik izdavačke delatnosti Centra za promociju nauke.

U rektoratu Novosadskog univerziteta dodeljene nagrade „dr Zoran Đinđić“

Nagrada „Dr Zoran Đinđić“ za mladog naučnika i istraživača, otišla je ruke Mirjane Ljubojević, docentkinje na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.

Dobitnik nagrade „Dr Zoran Đinđić“ za najbolji diplomski rad, master ili magistarski rad iz filozofskih i socioloških nauka u 2017. godini je Branko Latinčić za master rad „Problem temporalnosti u Ničeovoj i Bergsonovoj filozofiji“, koji je odbranio na Filozofskom fakultetu.

Specijalnu nagradu „Dr Zoran Đinđić“ za poseban doprinos u nauci u 2017. godini osvojio je Dušan Jakovetić, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, koji je inače i član ekipe koja je dobila jedan od projekata H2020, vrednosti preko 5 miliona eura, u okviru kog će se baviti temom Big Data.

Dodeljena je i nagrada za najboljeg studenta Univerziteta u Novom Sadu u školskoj 2016/2017. godini i dobila ju je Tijana Zrnić, sa Fakulteta tehničkih nauka.