Struktura studijskog programa

Naziv i ciljevi studijskog programa

Studijski program Doktorska škola matematike predstavlja zajedničke doktorske studije iz oblasti matematičkih nauka na Univerzitetu u Novom Sadu, Univerzitetu u Nišu, Univerzitetu u Kragujevcu i Državnom univerzitetu u Novom Pazaru a koje se izvode na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu i Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Stručni, akademski, odnosno naučni naziv

Po završetku studija stiče se zvanje doktor nauka – matematičke nauke.

Uslovi za upis na studijski program

Pravo upisa na doktorske studije imaju kandidati koji su na osnovnim akademskim i master akademskim studijama matematike ili srodnih disciplina ostvarili najmanje 300 ESPB.

Struktura studijskog programa

Doktorske studije su koncipirane u okviru dva modula: Matematička analiza i Algebra i matematička logika i student bira modul prilikom upisa. U skladu sa strateškom orijentacijom obrazovnih institucija da omogući aktivan razvoj naučnog podmlatka, doktorske studije su koncipirane po principu slobodnog izbora većine predmeta.

Na modulu Matematička analiza su tri obavezna predmeta i pet izbornih, a na modulu Algebra i matematička logika su dva obavezna predmeta i šest izbornih. Student bira ili mu se nakon upisa dodeljuje savetnik iz redova nastavnika. Savetnik i student na osnovu sklonosti kandidata koncipiraju stručne i naučne specifičnosti u realizaciji kurikuluma. Konkretno, to znači da se vrši konzistentan i ciljno orijentisan izbor izbornih predmeta (polažu se tokom prva 4 semestra) koji čine teorijski temelj oblasti naučnog interesovanja studenta.

Pored toga student obavlja i samostalni istraživački rad kroz koji demonstrira i razvija sposobnost samostalne istraživačke delatnosti. Predmeti i samostalni istraživački rad čine zakonom definisan obim od 120 ESPB za prve dve godine studija. Treća godina je posvećena izradi doktorske disertacije, koja nosi preostalih 60 ESPB.

Bodovna vrednost predmeta

Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u tabeli rasporeda predmeta po semestrima i godinama studija, kao i u tabelama specifikacije predmeta.

Preduslovi za upis predmeta

Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta su naznačeni u tabelama specifikacije predmeta.

Svrha studijskog programa

Svrha studijskog programa Doktorska škola matematike je obrazovanje naučnog kadra osposobljenog za samostalan istraživački rad u matematičkim naukama, kao i kritičku procenu istraživanja iz matematike i srodnih oblasti. Ključni element u tom smislu je postizanje vrhunskog nivoa poznavanja i razumevanja najsavremenijih trendova u matematici, kao i upoznavanje sa strukturom naučno-istraživačkog procesa i veštinama koje su neophodne za uspešnu pripremu, objavljivanje i prezentaciju rezultata naučno-istraživačkog rada, prema standardima usvojenim u matematičkim naukama.

Studijski program obuhvata moderne oblasti matematike koje nalaze motivaciju u formulisanju i rešavanju modela za probleme koji se javljaju u drugim naučnim oblastima, npr. u prirodnim naukama, u mnogim oblastima informatičkih, tehničko-tehnoloških, ekonomskih istraživanja, pa i u medicinskim, poljoprivrednim i humanističkim naukama. Na taj način, studijski program omogućava mladim naučnim radnicima da, pored istraživanja u domenu matematičkih nauka, stiču znanja za konkretne primene i uključivanje u opšte društvene tokove, a sa ciljem da koriste i primene matematiku u podizanju opšteg nivoa drušvenog razvoja.

Ciljevi studijskog programa

Ciljevi studijskog programa Doktorska škola matematike su:

  • Savladavanje fundamentalnih matematičkih disciplina i ovladavanje modernim tehnikama u oblastima Matematičke analize i Algebre i matematičke logike radi sticanja neophodnih alata za formulaciju i rešavanje matematičkih modela
  • Sticanje znanja iz odabranih oblasti srodnih nauka kroz predmete u kojima se obrađuju sadržaji vezani za formulisanje i korišćenje matematičkih modela
  • Ovladavanje i obučavanje mladih kadrova u nastavi na univerzitetima i višim i visokim školama
  • Uključivanje mladih istraživača u aktuelne svetske tokove naučnih istraživanja putem proučavanja savremene literature i radova u vodećim svetskim časopisima
  • Sticanje neophodnih znanja potrebnih za razvijanje naučne saradnje i komunikaciju sa matematičkom i širom naučnom javnošću, kroz izlaganje samostalnih rezultata, kao i rezultata drugih autora
Kompetencije diplomiranih studenata

Studenti koji završe doktorske studije biće mladi naučni istraživači koji poseduju savremena stručna i naučna znanja potrebna za uključivanje u svetske naučne tokove u oblastima kojima se bave. Oni će imati bar jedan rad publikovan ili prihvaćen za publikovanje u poznatim svetskim časopisima iz oblasti matematike kojom se bave, a time i potvrdu da će moći da samostalno i u saradnji sa drugim istraživačima nastave uspešna naučna istraživanja. Ovi mladi doktori će steći znanja potrebna za uključivanje u univerzitetski nastavni proces u oblastima matematike na osnovnim i master studijama iz matematike, kao i na studijama u drugim oblastima. Oni će imati potrebna znanja i tehnike za uključivanje u stručne i naučne timove u drugim institucijama posredne i neposredne proizvodnje, gde će svojim znanjima doprineti kvalitetu naučnih modela sa neposrednom primenom. Uspešno savladavanje ovog studijskog programa obezbeđuje znanja i metodološki pristup u analizi najrazličitijih problema upravo zahvaljujući specifičnostima matematičkih formulacija dokaza i tvrđenja na kojima se u matematici posebno insistira.

Pravilnik o realizaciji zajedničkih doktorskih akademskih studija matematike

Kurikulum

Studijski program se sastoji iz dva modula: Matematička analiza i Algebra i matematička logika. Na modulu Matematička analiza ima 3 obavezna predmeta koja nose po 10 ESPB i 5 izbornih predmeta, koji se polažu u prva četiri semestra. Na modulu Algebra i matematička logika ima dva obavezna predmeta koja nose po 15 bodova i 6 izbornih predmeta koji nose po 10 bodova. Predviđeno je da u prva četiri semestra student položi sve predmete i uradi predviđeni samostalni istraživački rad.

Savetnika student bira (ili mu se on dodeljuje) pri upisu studija. Ulogu savetnika preuzima mentor u trenutku prijave doktorske disertacije.

Svi izborni predmeti nose po 10 ESPB, što uz samostalni istraživački rad ukupno čini 120 ESPB u prve dve godine studija. Treća godina je u celosti posvećena izradi doktorske disertacije, koja nosi 60 ESPB.

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija, modul: Algebra i matematička logika

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija, modul: Matematička analiza

Lista predmeta na modulu Algebra i matematička logika

Lista predmeta na modulu Matematička analiza