Na konferenciji projekta EINSTEIN, posvećenoj internacionalizaciji i izvrsnosti u istraživanju, kao panelistkinja učestvovala je naša Gordana Vlahović iz Kancelarije za međunarodnu saradnju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Tokom panela istakla je da internacionalizacija predstavlja strateški proces institucionalne transformacije i jedan od ključnih pokretača istraživačke saradnje, mobilnosti i inovacionog uticaja. Razmena iskustava sa evropskim partnerima još jednom je potvrdila značaj saradnje i deljenja znanja za razvoj visokog obrazovanja i jačanje istraživačkih kapaciteta.
You are browsing archives for
Kategorija: Međunarodna saradnja
Poseta delegacije Instituta za metrologiju provincije Šandong
U petak, 12. decembra 2025. godine, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu (PMF) ugostio je delegaciju Instituta za metrologiju provincije Šandong (Kina).
Sastanak je bio posvećen razmeni znanja i iskustava u oblasti metrologije i ispitivanja, a razgovori su obuhvatili sledeće ključne teme:
- sticanje dubljeg uvida u merne politike, regulatorne zahteve, pozadinu i procedure ispitivanja za formulisanje mernih standarda, kao i upravljačka iskustva u ovoj oblasti;
- razmenu iskustava u vezi sa izgradnjom i upravljanjem mernim laboratorijama;
- diskusiju o savremenim tehnologijama i razvojnim trendovima u industriji kontrole i ispitivanja.
Ova poseta doprinela je jačanju međunarodne saradnje i podstakla razmenu stručnih znanja između institucija koje deluju u srodnim naučnim i primenjenim istraživačkim oblastima.
Uspešna Erazmus+ praksa na Prirodno-matematičkom fakultetu
Tokom proteklih nekoliko meseci, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu bio je domaćin studentkinji na praksi iz Turske (Izmirski tehnološki institut), Dilan Irem Ačan. U okviru Erazmus+ programa, imala je priliku da se bavi istraživačkim aktivnostima i da dalje razvija svoja znanja i veštine pod mentorstvom Srđane Đorđijevski, istraživača saradnika na Departmanu za biologiju i ekologiju.
Tokom prakse, Dilan je radila na temi „Istraživanje ekoloških i bioloških faktora koji utiču na zdravlje i dugovečnost medonosne pčele“, stičući dragoceno iskustvo u oblasti biologije i zaštite životne sredine, kao i u međunarodnom istraživačkom okruženju.
„Moje vreme na Univerzitetu u Novom Sadu bilo je jedno od najvrednijih iskustava u mom životu. Tokom prakse, ne samo da sam unapredila svoje naučne i laboratorijske veštine, već sam naučila i pravu vrednost timskog rada, kulturne razmene i prijateljstva. Život i rad u tako inspirativnom okruženju pomogli su mi da rastem i kao istraživač i kao osoba. Zaista sam zahvalna na ovoj prilici i na svoj podršci koju sam dobila. Ovo iskustvo će uvek ostati poseban deo mog akademskog i ličnog putovanja.“ – rekla je Dilan.
Boravak stranih studenata u okviru Erazmus+ programa je važan deo međunarodne saradnje našeg fakulteta, a iskustva poput ovog potvrđuju značaj otvorenosti, razmene i zajedničkog učenja u međunarodnim krugovima.
Želimo našoj koleginici Dilan mnogo uspeha u njenim budućim ličnim i akademskim poduhvatima.
Postdoktorske stipendije na Univerzitetu Princ Songkla, Tajland
Prirodno-matematički fakultet sa zadovoljstvom predstavlja mogućnost za međunarodnu postdiplomsku saradnju – postdoktorske stipendije za fiskalnu 2026. godinu.
Stipendije pružaju odličnu priliku istraživačima na početku karijere širom sveta da se uključe u uticajna istraživanja pod nadzorom profesora Univerziteta Princ Songkla sa aktivnim međunarodnim publikacijama i projektima finansiranim od strane ekstera.
Ključne karakteristike:
- Mesečna podrška: plata od 31.500 THB + mesečni dodatak od 3.500 THB
- Dodatna podrška: +5.000 THB/mesečno u drugoj godini za stipendiste sa izuzetnim publikacijskim rezultatima
- Putna stipendija: avionska karta za povratak za međunarodne stipendiste
- Trajanje: do 2 godine (godišnje obnavljanje na osnovu učinka)
Uslovi za prijavu:
- Doktorat završen u poslednjih 5 godina (2020.–danas)
- Ispod 45 godina starosti
- Najmanje 2 publikacije u časopisima indeksiranim Scopus-om, od kojih je 1 u kvartilu 1 ili 2
- Puno radno vreme i saradnja sa mentorom sa Univerziteta Princ Songkla
Raspored prijava:
- Krug 1: 1. oktobar 2025. – 31. januar 2026.
- Krug 2: 1. februar – 31. maj 2026.
- Krug 3: 1. jun – 30. septembar 2026.
Gde da tražite master i doktorske studije u inostranstvu
Nastavak studija u inostranstvu može da spoji kvalitetan akademski program, međunarodno iskustvo i finansijsku podršku kroz stipendije. Da bismo vam olakšali početno istraživanje, na jednom mestu izdvajamo nekoliko portala, stipendijskih programa i baza u kojima možete da tražite i studije i finansiranje – u zavisnosti od zemlje, nivoa studija i oblasti koja vas zanima.
U nastavku se nalaze linkovi koje možete samostalno da istražujete:
- MastersPortal – međunarodni portal za pretragu master studija širom sveta, sa filterima po oblasti, zemlji, jeziku nastave, visini školarine i tipu studija
- PhDPortal – portal posvećen doktorskim studijama i istraživačkim programima, sa pregledom trajanja, uslova upisa i osnovnih informacija o programima
- Erasmus Mundus Joint Masters – mreža zajedničkih master programa koje organizuje više univerziteta iz različitih zemalja, uz mogućnost dobijanja EU stipendije (koja obično pokriva školarinu, deo putnih troškova i mesečnu stipendiju)
- DAAD stipendije (Nemačka) – programi Nemačke službe za akademsku razmenu namenjeni studentima i istraživačima koji žele da pohađaju master ili doktorske studije, ili da deo istraživanja realizuju u Nemačkoj
- Stipendium Hungaricum (Mađarska) – nacionalni program Mađarske koji nudi potpuno ili delimično finansirane osnovne, master i doktorske studije na univerzitetima u Mađarskoj
- grants.at (Austrija) – austrijska nacionalna baza stipendija i grantova za studente i istraživače, sa mogućnostima za Austriju, ali i šire
Na svakom od ovih linkova možete detaljnije da vidite kome su programi namenjeni, koje su oblasti pokrivene, koji su uslovi prijave i rokovi, kao i da li je ponuđena stipendija vezana za konkretan studijski program ili za boravak u određenoj zemlji.
Kancelarija za međunarodnu saradnju PMF-a (IRO) vam je na raspolaganju za sva dodatna pitanja, konsultacije i pomoć oko planiranja prijave.
Podrška Prirodno-matematičkom fakultetu od kolega sa Univerziteta Princ od Songkle sa Tajlanda
Podrška Prirodno-matematičkom fakultetu i Univerzitetu u Novom Sadu od naših dragih kolega i prijatelja sa Univerziteta Princ od Songkle sa Tajlanda i dekana njihovog PMF-a, prof dr Ančane Pratep.

Poziv za učešće u evropskom istraživanju Campus International 2025
Fondacija Tempus poziva sve studente sa fakulteta u Srbiji da se uključe u projekat „Campus International 2025“, posvećen ličnom i akademskom razvoju kroz proces internacionalizacije. Istraživanje se realizuje u saradnji sa Nemačkom službom za akademsku razmenu i Nacionalnom Erazmus+ agencijom, DAAD-om, Fern Univerzitetom u Hagenu i brojnim obrazovnim partnerima iz 16 evropskih zemalja.
Anketa je kratka, potpuno anonimna i dostupna na srpskom i engleskom jeziku, a prikupljeni podaci koriste se isključivo u svrhe ovog istraživanja. Ona obuhvata pitanja o vašim stavovima i iskustvima vezanim za međunarodnu mobilnost, proces prilagođavanja na studije u inostranstvu i predloge za poboljšanje akademskog života. Vaše iskustvo i mišljenje mogu direktno uticati na unapređenje obrazovnih politika i mobilnosti studenata u Evropi, pa vas molimo da odvojite nekoliko minuta i podelite svoja saznanja sa nama.
Održan Lunchtime Talk #8 o dokazu koncepta u nauci
Kancelarija za međunarodnu saradnju Prirodno-matematičkog fakulteta sa velikim zadovoljstvom organizovala je Lunchtime Talk #8 na temu „Dokaz koncepta u nauci“, koji je održan u prostorijama fakulteta. Dr Nataša Slijepčević, naučna saradnica na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, podelila je svoje bogato iskustvo i znanje u implementaciji projekta SedSubMat, koji se finansira iz Fonda za nauku Republike Srbije, kao nastavak BEuSED projekta.
U okviru prezentacije, dr Slijepčević je obuhvatila ključne aspekte razvoja inovacija, fokusirajući se na proces od ideje do dokaza koncepta. Učesnici su imali priliku da saznaju:
- Kako se razvija inovacija u okviru projekta Dokaza Koncepta FN i koje su ključne lekcije iz procesa implementacije.
- Kako pravilno razviti inovativno rešenje, uz poseban naglasak na izazove i uspehe tokom implementacije i saradnju sa Fondom za nauku.
- Prezentacija je uključivala praktične preporuke, uključujući šta je funkcionisalo, a šta nije, uz vodič za istraživače koji žele da transformišu svoje ideje u konkretne inovacije.
Ovaj događaj je bio prilika za sve prisutne da se detaljnije upoznaju sa izazovima i prilikama koje donosi implementacija naučnih projekata i razvijanje inovacija.
Kako učiniti da nauka govori jasno i dopre do svih
U četvrtak, 17. aprila 2025. godine, na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu održana je radionica u okviru projekta TwinSubDyn (Horizon Europe – Twinning Western Balkans), posvećena razvoju veština naučne komunikacije i promociji nauke široj publici.
Radionica je bila veoma dobro posećena, što jasno ukazuje na rastuće interesovanje među istraživačima i nastavnim kadrom u vezi sa uspešnim predstavljanjem svog rada široj publici – na jasan, angažovan i društveno relevantan način.
Kroz interaktivna predavanja i otvorenu diskusiju, učesnici su stekli praktičan uvid i čuli lična iskustva govornika koji su godinama aktivno uključeni u različite oblike naučne komunikacije.
- Dr Branislav Jović, redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, govorio je o izazovima sa kojima se suočavaju savremena istraživanja od rezultata projekata i obaveza izveštavanja do odnosa sa medijima i izgradnje poverenja kod donosioca odluka. Njegov govor ‘Kako je propala nauka?’, izazvala je zanimljivu diskusiju o trenutnoj ulozi i percepciji nauke u društvu.
- Dobrivoje Erić, rukovodilac Odeljenja za međunarodnu saradnju u Centru za promociju nauke, predstavio je različite pristupe uključivanju javnosti u naučne procese u svom predavanju ‘Kako komunicirati nauku (ne)željenoj publici?’ naglašavajući važnost otvorenih, prilagođenih strategija komunikacije za različite ciljne grupe.
- Dr Dajana Bjelajac, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu, kroz svoje predavanje ‘Od ideje do uticaja’ i priču ‘Carpe Noctem’ pokazala je kako se naučni događaji mogu transformisati u imerzivna iskustva koja ruše barijeru između nauke i javnosti – posebno kada se bave temama kao što su svetlosno zagađenje i prirodno noćno nebo.
Tokom tri sata, učesnici su istraživali kako da nauku učine vidljivijom, inspirativnijom i dostupnijom onima izvan akademskog sveta. Jasan cilj radionice bio je da osnaži učesnike da razmišljaju kreativno i da podele svoja istraživanja na način koji ljudi mogu da razumeju, povežu se i žele dalje da prate.
Radionica naučne komunikacije potvrdila je važnost naučne komunikacije, ne samo kao veštine, već i kao odgovornosti svakog istraživača koji želi da ostavi uticaj izvan naučnih časopisa.
Održan Lunchtime Talk #7 o veštačkoj inteligenciji
Lunchtime Talk #7 o veštačkoj inteligenciji održan je 4. marta 2025. na Prirodno-matematičkom fakultetu u organizaciji Kancelarije za međunarodnu saradnju.
Pričom o fenomenu veštačke inteligencije smo nastavili tradiciju održavanja skupova koje smo nazvali lunchtime talks, a koji su savršen način da o aktuelnim temama i uspešnim projektima čujemo iz prve ruke – od naših uspešnih profesora. Moto ovih skupova je „Kolege – kolegama“ a cilj razvoj kulture deljenja, povezivanja i promocije nauke u okviru PMF-a.
Kolega, profesor Miloš Radovanović, redovni profesor na Departmanu za matematiku i informatiku je podelio deo svog znanja i istraživanja o veštačkoj inteligenciji i približio nam šta jeste i šta sve nije veštačka inteligencije, šta sve može, ali i ne može da uradi za nas. Tako je i naslovljeno održano predavanje: Artificial Intelligence: What It Is (Not), and What It Can (Not) Do – With Case Studies in Graph Embedding.
Prof. Radovanović je na interesantan i praktičan način predočio šta su veštačka inteligencija (AI) i mašinsko učenje (ML), kakvi su različiti tipovi AI sistema i koje su mogućnosti i slabosti najsavremenijih AI i ML tehnika. Takođe, profesor je govorio o AI metodama za ugrađivanje grafova, što nam omogućava da koristimo „klasične“ AI i ML tehnike razvijene za tabelarne podatke na grafovima, otvarajući ogromne mogućnosti za izgradnju inteligentnih sistema koji rade na podacima grafikona, uključujući aplikacije za klasifikaciju, grupisanje, predviđanje veza i detekciju anomalija.
Kolega je takođe predstavio rezultate svoji uspešnih projekata finansiranih od strane Fonda za nauku: završeni projekat pod akronimom GRASP i tekući pod akronimom TIGRA (FN Program za razvoj projekata iz veštačke inteligencije).
Demistifikacija veštačke inteligencije kao vruće teme je mnogima od nas dala ideju o trenutnim pristupima AI, kao i o onima koji su još daleko od „rešenih“. Jednako važno, ovim pedavanjem smo osvestili koliko je, pre svega, važno koristiti AI odgovorno, svrsishodno, etično i na dobrobit čovečanstva.




















