Dijalog kultura 15.05.2011.

Tema: RUĐER BOŠKOVIĆ – Prva emisija

Povod: 300. godišnjica rođenja Ruđera Boškovića i predavanje prof. Dragoslava Stoiljkovića „Doprinos Boškovićeve teorije savremenom shvatanju strukture materije“, koje je održao u Ogranku SANU u Novom Sadu

Ruđer Bošković je pre dvesta pedeset godina smatrao da jedan jedini zakon sila važi za sve čestice, što je potvrdila savremena nauka. Na to i druge Boškovićeve doprinose ukazao je redovni profesor Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu dr Dragoslav Stoiljković, na predavanju „Doprinos Boškovićeve teorije savremenom shvatanju strukture materije“, a koje je održao u Ogranku SANU u Novom Sadu povodom tristogodišnjice Boškovićevog rođenja.

Profesor Stoiljković je nedavno priredio i monografiju „Ruđer Bošković, utemeljivač savremene nauke“. On ukazuje na to da je „Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi“ najznačajnije delo Ruđera Boškovića jer se tu nalazi mnoštvo ideja koje su tek u modernoj fizici došle potpuno do izraza, kako je uočio i Hajzenberg, jedan od utemeljivača savremene nauke, odnosno da je Boškovićeva teorija ključ za modernu fiziku, kako je nedavano napisao Nobelovac Leon Lederman. Ujedno, to delo je najznačajnije u oblasti Njutnove fizike u vremenu u kojem je Bošković živeo.

U prvoj emisiji posvećenoj Ruđeru Boškoviću profesor Stoiljković govori o Boškovićevom školovanju i životnom putu, kao i vremenu u kojem je stvarao. Bošković je napisao dela od fundamentalnog značaja za fiziku, optiku, astronomiju, bio polihistor, jedan od najobrazovanijih ljudi svog vremena i jedan od najpriznatijih naučnika i najslavnijih ljudi u svom veku, član Francuske akademije nauka i Kraljevskog društva u Londonu. Ali i on je morao da utire put uslovima u kojima će raditi! Bilo je perioda u kojima je čak egzistencijalno bio ugrožen. Na njegovom uzbudljivom naučnom i stvaralačkom putu bili su rodni Dubrovnik, zatim Rim, Pavija, Milano, Venecija, Pariz, London, Beč… kao i putovanja u Holandiju, Belgiju, Nemačku, Tursku, Bugarsku, Moldaviju i Poljsku. Profesor Stoiljković govori i o obeležjima Boškoviću u čast u Dubrovniku, Milanu, Zagrebu, Beogradu, Parizu, Londonu… i posebno o čuvenoj Astronomskoj opservatoriji u Milanu. Bošković je ne samo njom upravljao, nego je prema njegovom projektu i građena. Ruđer Bošković je sahranjen u Milanu, u crkvi Svete Marije Podone. Po nekim ukazivanjima, na njegovu želju, srce mu se čuva u Dubrovniku.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Spikerka: Jadranka Kovač

Ton-majstorka: Marica Jung