Dijalog kultura 13.10.2013.

Tema: ISTORIJA ASTRONOMIJE – Druga emisija: ARHEOASTRONOMIJA I ASTRONOMIJA U KULTURI; TELESKOPSKA ERA U ASTRONOMIJI, OPSERVATORIJE U SVETU, BUDUĆNOST UNIVERZUMA

Istorija astronomije od orfejskih učenja do naših dana tema je mini-serijala i razgovora s profesorom dr Milanom Dimitrijevićem. U prošloj emisiji sagledali smo kakav je bio pogled na univerzum u orfejskim himnama iz dvanaestog veka pre naše ere u kojima se nalaze prve ideje o geocentričnoj slici sveta. Govorili smo i o drevnim grčkim filozofskim učenjima koja su se na njih nadovezala.

Upravo zbog toga ovu emisiju započinjemo razgovorom o arheoastronomiji, novoj disciplini u astronomiji kojom se, među najužim oblastima interesovanja, profesor Dimitrijević takođe bavi i koju predaje na doktorskim studijima Astronomije na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Ta disciplina zove se još Astronomija u kulturi.

Nadovezujući se na prethodnu emisiju, u kojoj smo obuhvatili istoriju astronomije do Galieleja, u drugom bloku govorimo o teleskopskoj eri. U okviru toga, između ostalog, nezaobilazna su i pitanja: Kada se kaže da je astronomija dobila potpuno novi razvojni pravac počev od Galilejevih osmatranja neba teleskopom – šta to u pojedinostima znači, pre svega za poimanje univerzuma danas? Kako se razvijala astronomija u savremenoj teleskopskoj eri? Koju sliku sveta sada vidimo? Koje vreme vidimo? Kakvu budućnost univerzuma naslućujemo?

Takođe me zanimaju Dimitrijevićeva naučna biografija i njegova promišljanja o astronomiji, kao i iskustva u saradnji sa stranim opservatorijama.

U poslednjem bloku čućemo stihove iz pesničke zbirke profesora doktora Milana S. Dimitrijevića, kao i stihove iz antologije „Kosmički cvet“ koju je priredio.

Profesor Milan Dimitrijević diplomirao je astronomiju 1972. godine i fiziku 1973. Doktorirao je 1978. Radio je u Institutu za fiziku i Institutu za primenjenu fiziku. U Astronomskoj opservatoriji Beograd radio je i publikacija Astronomske opservatorije u Beogradu od 1987. do 2002, zatim predsednik od 1984. a od 1994. do 2002. bio direktor. Bio je glavni urednik Serbian Astronomical Jurnal Astronomskog društva Ruđer Bošković od 1982. do 2004. i glavni i odgovorni urednik časopisa Vasiona, od 1985. do 2004. predsednik je Društva astronoma Srbije od 2008. Bio je Savezni ministar za nauku, tehnologiju i razvoj od 1993. do 1994, član je Uprave Evro-azijskog astronomskog društva i Evropskog astronomskog društva. Godine 2013. bio je gostujući profesor na Master studijima astrofizike u Padovi. Objavio je oko 200 radova u međunarodnim naučnim časopisima koji su citirani više 2000 puta. Objavio je nekoliko knjiga i koautor je srednjoškolskih udžbenika astronomije. Snimio je desetak naučno-popularnih televizijskih serija iz astronomije. Objavio je knjigu svojih pesama i jednu antologiju stihova o kosmosu „Kosmički cvet“. Član je udruženja književnika. Glavne oblasti njegovog naučnog interesovanja su: zvezdani spektri, atomski i molekularni sudarni procesi i njihov uticaj na spektralne linije, astro-informatika i istorija i filozofija astronomije.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung