Dijalog kultura 07.07.2013.

Tema: ARHEOLOGIJA I DIJALOZI KULTURA. PRVA EMISIJA – PRIKRIVENO HRIŠĆANSTVO. ARHEOLOŠKA SVEDOČANSTVA O HRIŠĆANSTVU RIMSKOG I RANOSREDNJOVEKOVNOG DOBA NA PODRUČJU VOJVODINE. MILANSKI EDIKT, SIRIJUM, PODUNAVSKI BARBARIKUM, SLOJEVI I RAZMERE NASELJA ČURUG

„Rimska osvajanja teritorije današnje Vojvodine počinju poslednjeg veka stare ere, ali konačno ustanovljenje rimskih granica na Dunavu dešava se posle gušenja Panonskog ustanka 9. godine nove ere. Tako je fizički razdvojen prostor jedinstvene kulture poznolatenskog perioda, pa njeni nosioci sa desne obale Dunava, u Sremu, bivaju izloženi pritisku rimske države i kulturnoj asimilaciji od rimske kulture, kako se to u stručnoj literaturi naziva, procesu romanizacije. Sa leve obale Dunava, njihovi „rođaci“, ubrzo po uspostavljanju granice na Dunavu, bivaju izloženi pritisku novopridošlog nomadskog naroda, Sarmata, ali i stalnom težnjom rimske države da od svojih granica udalji varvare“, piše arheolog Stanko Trifunović u radu „Teritorija Vojvodine u anatičko doba – Arheološka saznanja“. Taj rad, kao i rad „Prikriveno hrišćanstvo – Arheološka svedočanstva o hrišćanstvu rimskog i ranosrednjovekovnog doba na području Vojvodine“ Stanka Trifunovića, kada se zajedno posmatraju, pružaju, nova, daleko celovitija saznanja o ranohrišćanskoj priči na tlu današnje Vojvodine, noseći nas arheološkim vremeplovom i artefaktima među stanovnike onoga vremena.

Otvaraju se pitanja: Rimskim osvajanjima, uspostavljanjem Limesa – koji kulturološki procesi se odvijaju s jedne i druge strane nove granice? Da li je zatečeno stanovništvo nestalo? Po čemu arheolozi prepoznaju gde je bilo hrišćana? Da li ih je bilo samo u Sirmijumu, kao razvijenoj urbanoj sredini – i kao jednom od centara Rimskog carstva ili je hrišćana bilo i u ruralnom zaleđu? Da li je hrišćanstva bilo i u podunavskom Barbarikumu, na prostoru današnjeg Banata i Bačke? Ko su bili glavni prenosioci hrišćanstva? Koje odgovore pruža arheologija i na pitanja: Posle donošenja Milanskog edikta 313 godine – šta se dešava s jedne i druge strane Limesa? Gde hrišćanstvo ostaje prikriveno?

Osim ovih centralnih pitanja u razgovoru sa arheologom Stankom Trifunovićem posebno nas interesuje i tajna fenomena uvećavanja – do vrlo velikih razmera – posle Panonskog ustanka 9. godine naše ere, onih naselja u Bačkoj i Banatu koja su zasnovana u poslednjim vekovima stare ere čime se Stanko Trifunović podrobno i sistematski bavi preko 15 godina, i čemu je najveći doprinos dao naselju koje je postojalo na prostoru današnjeg Čuruga. Za taj lokalitet Trifunović predlaže da se uredi u arheološki park koji će zauzeti značajno mesto u ponudi edukativnog i kulturnog turizma.

Polje istraživanja Stanka Trifunovića, muzejskog savetnika u Muzeju Vojvodine su kulture rimskog doba i ranog srednjeg veka. On je nosilac brojnih istraživanja i iskopavanja i rukovodilac projekta i nedavno objavljene prve knjige monografije „Arheološka topografija Banata“.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstori: Vojislava Vukelja i Milan Guzijan