Dijalog kultura 11.12.2011.

Tema: NUKLEARNA ASTROFIZIKA O EVOLUCIJI KOSMOSA – Druga emisija

U ovom izdanju „Dijaloga kultura“ nastavljamo razgovor s profesorom Dušanom Mrđom sa PMF-a u Novom Sadu o evoluciji kosmosa. Interesuje nas kako je gvožđe nastalo u zvezdama i koji su procesi doveli do toga da se ono i drugi elementi rasprše u kosmos, zatim o životu zvezda i o tome kako vidimo ostatke zvezda koje su eksplodirale, te šta je neutronska zvezda, odnosno pulsar, šta su beli patuljak i crveni džin? Obuhvatajući pojedina razdoblja evolucije kosmosa, profesora Mrđu pitamo i koja je današnja slika univerzuma i kako će izgledati nastupajuće evolutivno razdoblje i šta će ga odrediti, kao i koja su aktuelna pitanja fizike na koja se očekuju odgovori pre svega kroz rezultate eksperimenta u CERN-u? U emisiji ćemo se upoznati i sa naučnom biografijom našeg sagovornika. U najavi izdvajamo ukazivanje profesora Mrđe: „Ono što će svakako odrediti sudbinu univerzuma to je sastav materije unutar univerzuma. … Kada je reč o materiji, zvezdama, česticama itd. sve to sačinjava 5% sastava kosmosa. To je možda na neki način i za fizičare frustrirajuće što ne znaju šta bi bio sastav onih preostalih 95%. Značajan iznos materije koja ispunjava kosmos bi mogao da leži u tamnoj energiji i tamnoj materiji. … Još uvek nismo sigurni šta bi moglo da bude sastav tamne materije jer, kada se uzmu u obzir sve neutronske zvezde i crne rupe, pa i masa samih neutrina, ispostavlja se da je to nedovoljno da bi se objasnila tamna materija i da bi ona morala da postoji u formi nekakvih čestica koje imaju drugačiju prirodu i interakcije nego što su ove koje poznajemo. Prema tome, kada govorimo o budućnosti kosmosa, ono što je dominantno je da će tamna materija i tamna energija odrediti njegovu sudbinu. Do pre izvesnog vremena, dok se još nije došlo do otkrića ubrzanog širenja kosmosa, diskutovalo se da li kosmos ima dovoljno materije da se njegovo širenje u jednom momentu zaustavi, pa da onda eventualno očekujemo njegovo skupljanje itd. Ako se pokažu tačni svi posmatrački nalazi i ono čime naučna zajednica danas raspolaže, to je da će tamna energija odrediti sudbinu kosmosa, u smislu da će se, praktično, u onim najkrupnijim kosmičkim skalama objekti, kada kažem objekti mislim na galaksije odnosno jata galaksija, sve više udaljavati. Vremenom će starije zvezde izumirati, odnosno završavati svoju evoluciju, iz gasa formiraće se nove, ali praktično i tome će doći kraj, znači sve manje će biti gasa na raspolaganju. Tako, izgleda, konačno kosmos će završiti opet kao prilično monoton i neinteresantan i praktično će ponovo dominirati prazan prostor, sve manje ćemo po jedinici prostora imati čestica i konačno će prestati procesi formiranja zvezda. Za stotinak milijardi godina, recimo, sve ovo što današnji astronomi mogu da vide sa površine Zemlje ta najudaljenija jata i tako dalje, pobeći će izvan vidokruga. Kosmos će biti mnogo manje interesantan nego što je danas“, kaže profesor Mrđa.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstori: Vojislava Vukelja i Momčilo Đurđević