Dijalog kultura 20.03.2011.

Tema: FIZIKA I KNJIŽEVNOST – Drugi deo

Prvu emisiju „Fizika i književnost“, prema istoimenom predavanju fizičara prof. dr Darka Kapora, završili smo njegovom analizom dela Ruđera Boškovića „Spev o pomračenju Sunca i Meseca“. „Strogo gledano ovo je već naučno-popularna knjiga“, ukazao je profesor Kapor na predavanju koje je održao u Ogranku SANU u Novom Sadu i nastavio: „Ovaj prosvetiteljski duh se prenosi i nadalje. S jedne strane, pojavljuju se naučno-popularne knjige, a sa druge fantastika koja teži da pouči. Prosvetiteljska ideja vodi i Žila Verna (Jules Verne, 1828-1905). On naravno nema više nauku kao osnovu, tu je uvek avantura, ali svaki naučni detalj je ispričan pedantno. Čak i ‘Put oko sveta za 80 dana’ ima onaj sjajni rasplet da kada gospodin Fog, što će reći ‘magla’, misli da je zakasnio i izgubio opkladu, shvata da zbog toga što je putovao na istok on je dobio jedan dan. Važna pouka o standardima vremenskih zona. Uostalom i Umberto Eko piše o ‘Ostrvu dana pređašnjeg’. Obično njega svrstavaju u ‘očeve’ naučne fantastike, zajedno sa Herbertom Velsom. Vels (Herbert George Wells, 1866 – 1946) je izuzetan intelektualac koji je pisao o mnogo različitih tema. U naučno-fantastičnim pričama on se bavi i poukama (o nauci) (…) No, u romanima, Vels pravi iskorak u drugom smeru, nauka mu je samo sredstvo da postigne, obično vrlo strašan efekat, kao u ‘Ratu svetova’, ‘Nevidljivom čoveku’ ili ‘Vremeplovu’ kojim je započeo novi pravac u fantastici i otvorio vrata mnogim paradoksalnim pričama. Tako stižemo do tog drugačijeg stava, da u literaturi ne treba da se pojavljuje sadržaj nauke.“ Upravo naučnoj fantastici posvećena je ova druga emisija o odnosu fizike i književnosti. „Prava naučno-fantastična dela skoro uvek imaju neku moralnu dilemu“, na konkretnim primerima, između ostalog, u emisiji ukazuje profesor Kapor. U prvoj emisiji s profesorom Darkom Kaporom razgovarali smo o onim tekstovima koji poučavaju čitaoca o nauci i to pribegavajući pesničkom ili proznom književnom izrazu. Takvi tekstovi su i naučno i naučno-popularno štivo, a manifestuju se, pre svega, u antičko i renesansno doba.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Spikeri: Jadranka Kovač i Goran Kostić

Ton-majstori: Marica Jung i Vlada Rakić