Dijalog kultura 23.01.2011.

Tema: ARTES MECHANICAE – Prvi deo

U prvom delu istoimeog rada Drenka Dobrosavljević traga za prvim dodirima između nauke i tehnike koji su vodili ka interdisciplinarnosti i međuzavisnosti nauke i tehnologije savremenog doba i, prethodno, za tim šta čini korpus znanja artes mechanicae u odnosu na artes liberales i za uzrocima njihovog postojanja kao svetova bez međusobnih dodira – od pradavnih vremena do sredine petnaestog veka.

Početak duhovne klime društvanog i naučnog priznavanja tehničkog znanja sazreva u doba renesanse.

Tek tada artes mekanike ili tehnè, zanatske, inženjerske, tehničke i umetničke veštine će početi da stiču društveno priznanje i ostvariti prvi korak prema nauci koja će istovremeno, takođe tek tada početi da se okreće prema njima i da osluškuje šta kazuje njihovo iskustvo. Do tada tehnička znanja i umetnost smatrane su pukim umećima koja su nedosnojna učenog, kontemplativnog čoveka i uvaženog znalca filozofije prirode i njenog saznajnog korpusa, metafizičkih promišljanja i teoloških doktrina.

Tehnička znanja i notio experimentalis, empirijska saznanja, pripadala su sve do druge polovine 15. veka drugom misaonom svetu koji se ničim nije dovodio u vezu s naukom, s artes liberales. Slobodne nauke, smatralo se, morale su biti slobodne od svega praktičnog, empirijskog, čulnog, i u svakom pogledu ovozemaljskog, što sprečava um da dosegne istine. Zato su u antičko doba i u srednjem veku nauka i tehnika bili svetovi bez međusobnih dodira.

Artes liberales predstavljaju korpus znanja još u antičko doba. Ta klasifikacija znanja podrazumevala je sedam disciplina: gramatiku, retoriku, logiku, aritmetiku, geometriju, astronomiju i muzičku harmoniju. Analogno, artes mechanicae koje su prvobitno čak nazivane artes vulgares et sordidae – obične i prljave odnosno oznojane veštine, bile su klasifikovane u sedam umeća koja su služila za izgradnju fortifikacija, palata, hramova i njihovo ukrašavanje, kao i za izgradnju gradova, mostova, puteva, irigacionih sistema, izradu oruđa, oružja, alata, instrumenata, a njima je bila pridodata i medicina. Procesi nastanka naučne misli s jedne strane i proces razvoja tehničkog odnosno tehničko-tehnološkog znanja, s druge strane, dugo su se odvijali nezavisno jedni od drugih, od pradavnih vremena pa sve do novijeg doba.

Tehnološki determinizam, istorijske okolnosti na makro i na mikro-planu, položaj nauke u društvu, čiji je sastavni deo i odnos nauke i religije, kulturološke okolnosti i impuls i vitalnost misli iluminiranih ličnosti, te saznajna i kulturna pokretljivost i migracija ideja kroz istorijsko-civilizacijska kretanja, deo su priče o susretu nauke i tehnike i rađanja naučno-tehnološke razvojne međuzavisnosti.

Adaptacija za radio istoimenog rada Drenke Dobrosavljević i urednica emisije: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Spiker: Goran Kostić

Ton-majstorka: Marica Jung