Naziv i ciljevi studijskog programa
Naziv studijskog programa doktorskih studija je Doktor nauka – biološke nauke.
Cilj studijskog programa je obrazovanje i formiranje doktora nauka različitih užestručnih bioloških profila, osposobljenih za samostalni naučno-istraživački rad, upravljanje istraživačkim timovima i rukovođenje nacionalnim i međunarodnim projektima.
Vrsta studija i ishod procesa učenja
Ishod procesa učenja u okviru studijskog programa je obimno i kompleksno biološko fundamentalno i praktično znanje, koje obezbeđuje samostalan naučni rad, kvalitetnu naučnu komunikaciju, korišćenje naučne i stručne literature, identifikovanje, analizu i rešavanje problema iz oblasti biologije i srodnih disciplina. Stečeni nivo znanja obezbeđuje formiranim doktorima nauka primenu u praksi i naučno-istraživačkom radu, kao i prenošenje znanja na mlađe istraživače (mentorstvo).
Stručni, akademski, odnosno naučni naziv
Završetkom ovog studijskog programa student stiče akademski naziv Doktor nauka – biološke nauke.
Uslovi za upis na studijski program
Da bi kandidat upisao doktorske studije treba da ima završene osnovne i master akademske studije ili integrisane akademske studije biologije, odnosno srodnih naučnih oblasti. (minimum 300 ESPB). Kandidati koji su prethodne nivoe studija završili iz naučnih oblasti srodnih biologiji treba da imaju položene predmete iz bioloških disciplina i disciplina relevantnih za realizaciju doktorskih studija u obimu od minimum 180 ESPB, što će biti evaluirano od strane Komisije za upis doktorskih studija. Studije mogu upisati i kandidati koji imaju završeno visoko obrazovanje po propisima koji su važili do donošenja Zakona. Doktorske studije mogu da upišu i kandidati koji su završili specijalističke akademske studije sa stečenih, minimum 360 ESPB.
Komisija za upis doktorskih studija, nakon uvida u konkursnu dokumentaciju, po potrebi određuje kandidatu određen broj dopunskih predmeta koje kandidat mora položiti pre polaganja predmeta na doktorskim studijama, iz programa osnovnih i master studija biologije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta (koji ne ulaze u fond ESPB doktorskih studija).
Struktura studijskog programa
Doktorske studije Doktor nauka – biološke nauke traju 3 godine (6 semestara). Ukupan broj ESPB je 180, po semestru je 30, a za akademsku godinu 60. Strukturu studijskog programa čini skup obaveznih i izbornih predmeta, čijim se savladavanjem obezbeđuju neophodna znanja, kompetencije i veštine za sticanje diplome trećeg stepena akademskih studija na studijskom programu Doktor nauka – biološke nauke. Doktorske studije Doktor nauka – biološke nauke se izvode kroz nastavu predmeta čiji sadržaj i ESPB su navedeni u listi predmeta.
Aktivna nastava se realizuje kroz teorijska predavanja i studijski istraživački rad. Nastava se takođe realizuje kroz konsultacije sa nastavnicima odnosno studentskim savetnikom ili mentorom. Broj bodova za svaki predmet određen je u odnosu na postavljene zadatke koje student treba da obavi kako bi ostvario ciljeve i ishode učenja. U okviru svakog predmeta definisane su nastavne aktivnosti relevantne za postizanje cilja i ishoda predmeta i vreme potrebno za svaku nastavnu aktivnost, tako da ukupno radno angažovanje studenata u okviru datog predmeta odgovara broju bodova koji pripadaju predmetu.
Doktorska disertacija je završni deo studijskog programa. Doktorska disertacija se prijavljuje i izrađuje tokom druge ili treće godine doktorskih studija, a ukupno obezbeđuje 90 ESPB. U broj ESPB doktorske disertacije uključen je rad na doktorskoj disertaciji kroz Seminar 1 i Seminar 2, zatim izrada naučnog rada za objavljivanje u časopisu sa SCI liste (na kojem je student prvi autor), kao i sama izrada i odbrana doktorske disertacije. Pored rada na doktorskoj disertaciji definisanog planom doktorskih studija i objavljivanja minimalno 1 naučnog rada u časopisu na SCI listi, student ima obavezu da objavi i 1 naučni rad u nacionalnom časopisu kategorije M50 ili u časopisu na SCI listi iz oblasti teme doktorske disertacije, koji sadrže rezultate dobijene radom na doktorskoj disertaciji i na kojem je student takođe prvi autor.
Svrha doktorskih studija Doktor nauka – biološke nauke jeste da obezbedi kontinuirano i celovito obrazovanje najboljih studenata u oblasti biologije koji pokazuju interesovanje za naučnoistraživački rad i da formira doktore nauka različitih užestručnih bioloških profila. Studenti će kroz ovaj program unaprediti svoje teorijsko znanje i savladati savremene eksperimentalne metode u biološkim istraživanjima u takvom obimu da mogu da ih predstave stručnom auditorijumu i da svoje rezultate mogu publikovati u recenziranim međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima.
Kurikulum studijskog programa je koncipiran tako da studentima omogući sticanje savremenih i integrisanih znanja iz biologije, koja osposobljavaju studente za samostalni naučnoistraživački rad, vođenje istraživačkih timova, rukovođenje nacionalnim i međunarodnim projektima, podstiče kritičko i kreativno mišljenje, razvija sposobnost za kritičku evaluaciju bioloških eksperimenata i doprinosi razvoju novih naučnih ideja i tehnologija.
Studijski program koncipiran je u skladu sa politikom kvaliteta Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u oblasti obrazovnog i naučnoistraživačkog rada. Realizacija ovog studijskog programa zasnovana je na postojanju kompetentnog nastavnog osoblja i postojanju dobre tehničke podrške i opremljenosti fakulteta.
Cilj studijskog programa doktorskih studija Doktor nauka – biološke nauke je formiranje visokompetentnih naučnih radnika različitih užestručnih bioloških profila, osposobljenih prvenstveno za samostalni naučnoistraživački rad. Studenti stiču najviši nivo znanja i kritičkog razmišljanja, razumevanja aktuelnih problema i njihovog rešavanja, čime postižu visok nivo naučnih sposobnosti akademskih veština, što ih kvalifikuje za naučnoistraživački i visoko stručni rad. Studijski program podstiče razvoj kreativnih originalnih ideja. Obimno i kompleksno biološko fundamentalno i praktično znanje treba da obezbedi budućem doktoru nauka kompetencije za samostalan naučni rad, upravljanje istraživačkim timovima i rukovođenje nacionalnim i međunarodnim projektima, kvalitetnu naučnu komunikaciju, primenu znanja u praksi, kao i prenošenje znanja na mlađe istraživače (mentorstvo). Očekuje se da studenti steknu sposobnost praćenja i odabira relevantne naučne literature, uz procenu njene naučne vrednosti. Na kraju studija, studenti treba da steknu najviši nivo sposobnosti razumevanja i prezentacije naučnih informacija
Ciljevi studijskog programa su u saglasnosti sa istim i srodnim studijskim programima i savremenim pravcima razvoja biologije u Evropi i svetu.
Ciljevi studijskog programa su u skladu sa osnovnim zadacima i ciljevima Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u pogledu uspešnosti u polju obrazovanja i naučnoistraživačkog rada.
Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:
- samostalnog planiranja i izvođenja naučnog rada
- razumevanja i rešavanja praktičnih i teorijskih problema koji proističu tokom naučnog rada u okviru naučne oblasti u kojoj su doktorirali
- uključivanja u rad u okviru nacionalnih i međunarodnih projekata, kao i sposobnost rukovođenja istraživačkim timovima i organizacijama
- praktične primene stečenih fundamentalnih znanja iz biologije i srodnih prirodnih nauka u naučnoistraživačkom radu, sa ciljem razvoja novih tehnologija i rešenja
- kritičkog logičnog mišljenja, formulisanja pretpostavki, izvođenja zaključaka i razvoj kreativnih ideja
- poštovanja principa etičkog kodeksa dobre naučne prakse
- efikasne naučne komunikacije
- naučno zasnovane interpretacije eksperimentalnih podataka
- samostalnog plasiranja i publikovanja različitih naučnih i stručnih informacija,
- da daju doprinos razvoju novih znanja u biologiji i nauci uopšte.
- Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:
- temeljno poznavanje i razumevanje procesa i zakona u užebiološkoj disciplini u okviru koje su doktorirali
- objedinjavanje stečenih znanja u cilju rešavanja konkretnih problema u naučnoistraživačkom radu u oblasti biologije u okviru koje su doktorirali
- razumevanje i povezivanje znanja iz oblasti biologije i srodnih oblasti i praktična primena u naučnom radu
- praćenje naučne literature i savremenih dostignuća u struci
- razvoja akademskih i praktičnih veština potrebnih za upotrebu u naučnom radu u oblasti biologije
- korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija radi razvoja novih veština, kao i praćenja i primene novina u struci.
Kompetencije formiranih doktora bioloških nauka omogućavaju studentima dalji profesionalni razvoj u naučnom radu, prenošenje znanja na mlađe istraživače i primenu znanja u praksi kroz rad u privredi i javnom sektoru.
Nivo kvalifikacije prema NOKS-u koji se stiče po završetku studijskog programa je osmi nivo. Doktori bioloških nauka poseduju vrhunska teorijska i praktična znanja u oblasti bioloških nauka, potrebna za kritičku analizu eksperimentalnih podataka i originalna istraživanja u oblasti biologije i srodnim oblastima, sa svrhom proširivanja i redefinisanja postojećih znanja u nauci i praktičnom radu. Po završetku studijskog programa studenti stiču veštinu da primenjuju napredne i specijalizovane akademske veštine i tehnike potrebne za rešavanje ključnih problema u istraživanju i za proširivanje i redefinisanje postojećeg znanja u nauci, da primenjuju veštine naučne komunikacije za objašnjavanje i kritiku teorija, metodologija i zaključaka, kao i da predstave rezultate istraživanja u odnosu na međunarodne standarde i naučnu zajednicu. Stiče se sposobnost razvijanja novih alata, metodologija i patenata relevantnih za biološke nauke. Doktori bioloških nauka stiču sposobnost da samostalno vrednuju savremene rezultate i dostignuća u cilju unapređenja postojećih i stvaranja novih modela, koncepata, ideja i teorija u biologiji, stiču inovativnost, naučni i profesionalni integritet i predanost razvoju novih ideja i procesa koji su u središtu konteksta rada ili nauke, kroz princip kritičke evaluacije i samovrednovanja svoga rada i dostignuća, dizajniraju, analiziraju i implementiraju istraživanja koja čine značajan i originalni doprinos opštem znanju ili profesionalnoj praksi, upravljaju interdisciplinarnim i multidisciplinarnim projektima, timovima i radnim zadacima u okviru naučno-istraživačog rada i da samostalno pokrenu nacionalnu i međunarodnu saradnju u nauci i razvoju.
Raspored predmeta po semestrima i godinama studija
| Šifra predmeta | Naziv predmeta | Semestar | Status predmeta | Časovi aktivne nastave | Ostali časovi | ESPB | ||
| P | SIR | |||||||
| PRVA GODINA | ||||||||
| 1 | Izborni predmet | 1 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| 2 | Izborni predmet | 1 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| 3 | Izborni predmet | 2 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| 4 | Izborni predmet | 2 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| Ukupno časova aktivne nastave na godini studija: | 20 | 20 | 60 | |||||
| DRUGA GODINA | ||||||||
| 1 | Izborni predmet | 3 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| 2 | Izborni predmet | 3 | I | 5 | 5 | 15 | ||
| 3 | DNB-S1 | Seminar 1 | 4 | O | 0 | 20 | 30 | |
| Ukupno časova aktivne nastave na godini studija: | 10 | 30 | 60 | |||||
| TREĆA GODINA | ||||||||
| 1 | DNB-S2 | Seminar 2 | 5 | O | 0 | 20 | 30 | |
| 2 | DNB-R1 | Izrada naučnog rada za objavljivanje u časopisu sa SCI liste | 6 | O | 0 | 20 | 10 | |
| 3 | DNB-DD | Izrada doktorske disertacije | 6 | O | 0 | 0 | 20 | |
| Ukupno časova aktivne nastave i bodova na godini: | 0 | 40 | 60 | |||||
| Ukupno časova aktivne nastave i bodova u studijskom programu: | 30 | 90 | 180 |
Napomene:
- Trajanje studija je 3 godine i 180 bodova.
- Aktivna nastava su predavanja i SIR, minimum 20 časova po semestru u svim godinama.
- Ukupno predavanja na prve dve godine studija minimum 45 časova ili 25% od ukupnog broja časova aktivne nastave.
- Treća godina je samo studijski istraživački ili samo istraživački rad.
- Broj bodova po godini minimum 60.
Lista predmeta na studijskom programu Doktor nauka – biološke nauke
| Šifra predmeta | Naziv predmeta | Ime ili imena nastavnika | Semestar | ESPB | UNO | T | |
| 1 | DNB001 | Taksonomija viših biljaka | Anačkov T. Goran | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 2 | DNB002 | Intraspecijska varijabilnost biljaka | Igić S. Ružica, Anačkov T. Goran | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 3 | DNB003 | Evolucija i filogenija skrivenosemenica | Anačkov T. Goran | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 4 | DNB004 | Fiziološka anatomija biljaka | Luković Ž. Jadranka, Zorić N. Lana | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 5 | DNB005 | Aerobiologija | Radišić K. Predrag, Šikoparija B. Branko | 1,2,3 | 15 | Palinologija/Ekologija | I |
| 6 | DNB006 | Bazična i molekularna sistematika i ekologija gljiva | Karaman A. Maja, Galović O. Vladislava, Tamaš M. Ivica | 1,2,3 | 15 | Mikologija | I |
| 7 | DNB007 | Biotehnološka primena mikroorganizama | Svirčev B. Zorica | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 8 | DNB008 | Farmaceutska biologija i hemija gljiva i lišajeva | Karaman A. Maja, Boris M. Pejin | 1,2,3 | 15 | Mikologija | I |
| 9 | DNB009 | Biohemijske metode u mikrobiologiji | Radnović V. Dragan | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 10 | DNB010 | Odabrana poglavlja iz mikologije | Karaman A. Maja | 1,2,3 | 15 | Mikologija | I |
| 11 | DNB011 | Kodeks zoološke nomenklature | Karaman M. Ivo, Horvatović A. Mladen | 1,2,3 | 15 | Zoologija | I |
| 12 | DNB012 | Specijalna taksonomija invertebrata | Radenković R. Snežana, Karaman M. Ivo | 1,2,3 | 15 | Zoologija | I |
| 13 | DNB013 | Medicinska zoologija | Bjelić-Čabrilo N. Olivera, Lalošević M. Dušan | 1,2,3 | 15 | Zoologija | I |
| 14 | DNB014 | Primenjena ihtiologija | Miljanović M. Branko, Kostić S. Desanka | 1,2,3 | 15 | Zoologija/Hidrobiologija | I |
| 15 | DNB015 | Biološka antropologija | Pavlica M. Tatjana, Rakić S. Rada | 1,2,3 | 15 | Humana biologija | I |
| 16 | DNB016 | Determinacija i diferencijacija ćelija | Marković B. Jelena | 1,2,3 | 15 | Histologija sa embriologijom | I |
| 17 | DNB017 | Odabrana poglavlja bakteriologije | Knežević N. Petar | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 18 | DNB018 | Odabrana poglavlja virusologije | Knežević N. Petar | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 19 | DNB019 | Biomedicinski značajni produkti algi | Simeunović B. Jelica | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 20 | DNB020 | Metagenomika mikrobioloških zajednica | Tamaš M. Ivica | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 21 | DNB021 | Molekularna evolucija i filogenija mikroorganizama | Tamaš M. Ivica | 1,2,3 | 15 | Mikrobiologija | I |
| 22 | DNB022 | Konzervacija životinja | Vujić A. Ante, Radenković R. Snežana | 1,2,3 | 15 | Zaštita životne sredina | I |
| 23 | DNB023 | Konzervaciona biologija | Milankov R. Vesna | 1,2,3 | 15 | Evoluciona biologija | I |
| 24 | DNB024 | Evoluciona genetika | Milankov R. Vesna | 1,2,3 | 15 | Evoluciona biologija | I |
| 25 | DNB025 | Evolucija i fenotipska plastičnost | Ludoški Lj. Jasmina | 1,2,3 | 15 | Evoluciona biologija | I |
| 26 | DNB026 | Integrativna taksonomija | Vujić A. Ante, Ačanski M. Jelena | 1,2,3 | 15 | Zoologija | I |
| 27 | DNB027 | Biologija vodenih vaskularnih biljaka | Vukov M. Dragana | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 28 | DNB028 | Specijalna anatomija biljaka | Luković Ž. Jadranka, Zorić N. Lana | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 29 | DNB029 | Fitoremedijacija | Borišev K. Milan, Pajević P. Slobodanka | 1,2,3 | 15 | Fiziologija biljaka | I |
| 30 | DNB030 | Metode u fitocenološkim istraživanjima | Vukov M. Dragana, Igić S. Ružica | 1,2,3 | 15 | Botanika/Ekologija | I |
| 31 | DNB031 | Metode u briologiji | Ilić M. Miloš | 1,2,3 | 15 | Botanika | I |
| 32 | DNBEM1 | Matematičke i statističke metode u biološkim istraživanjima | Kostić R. Vladimir | 1,2,3 | 15 | Matematika | I |
| 33 | DNBEM2 | Metodologija naučno-istraživačkog rada | Milankov R. Vesna | 1,2,3 | 15 | Biologija | I |
| 34 | DNB-S1 | Seminar 1 | 4 | 30 | Biologija | O | |
| 35 | DNB-S2 | Seminar 2 | 5 | 30 | Biologija | O | |
| 36 | DNB-R1 | Izrada naučnog rada za objavljivanje u časopisu sa SCI liste | 6 | 10 | Biologija | O | |
| 37 | DNB-DD | Izrada doktorske disertacije | 6 | 20 | Biologija | O | |
| Ukupno ESPB: | 585 |
- UNO – Uža naučna oblast
- T – Tip predmeta (I-izborni, O-obavezni)
