Skip to main content

Dijalog kultura 21.06.2009. – STERIJINA EVROPSKA PROSVETNA REFORMA

Dijalog kultura 21.06.2009.

Tema: STERIJINA EVROPSKA PROSVETNA REFORMA

Posvetivši se, od 1840. do 1848. godine prosvetnim reformama i obrazovanju institucija kulture i nauke prema uzoru na evropske, Jovan Sterija Popović je za svega 8 godina intenzivnog i napornog rada doneo takve preobražaje u formiranju školskog sistema u nas, na polju razvoja visokih škola, u postavljanju temelja naučnih i kulturnih institucija i kulturi u celini koje ni jedan pojedinac ni do tada, ni kasnije nije bio u stanju da se njima tako sveobuhvatno i vizionarski bavi. U to vreme svog delovanja, u svojstvu načelnika Ministarstva prosvete, učinio je mnogo, ali uglavnom nije nailazio na razumevanje. Oštri napadi i uporne osude, umesto priznanja, Steriju su odvela do razočaranja i pesimizam, pa čak i do zaključka da njegov prosvetiteljski projekat nije uspeo. Šta je kasnije vreme pokazalo i koje je sve obrazovne, naučne i kulturne ustanove Jovan Sterija Popović pokrenuo, razgovaramo sa Jelenom Ratkov-Kvočka, profesorkom književnosti Gimnazije u Sremskim Karlovcima, čija je magistarska teza posvećena Sterijinom ukupnom stvaralačkom opusu.

Ključne reči: Jovan Sterija Popović, Sterija i prosvetna reforma, Evropa i naučne i kulturne institucije, mladi talenti, školska pozorišta, edukativni turizam

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstor: Momčilo Đurđević

Dijalog kultura 24.05.2009. – FILOZOFSKE TEORIJE KOJE RAZMATRAJU POJAM ŽIVOTA, FENOMEN NJEGOVOG NASTANKA I TEORIJE RAZVOJA

Dijalog kultura 24.05.2009.

Tema: FILOZOFSKE TEORIJE KOJE RAZMATRAJU POJAM ŽIVOTA, FENOMEN NJEGOVOG NASTANKA I TEORIJE RAZVOJA

Povod: Dvestogodišnjica rođenja Čarlsa Roberta Darvina i stopedesetogošnjica objavljivanja njegovog dela „Poreklo vrsta putem prirodnog odabira“

Prof. dr Mirko Aćimović, zamenik šefa Katedere za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, ujedno predsednik Uređivačkog odbora časopisa za filozofiju „Arhe“, u emisiji predočava najznačajnije filozofske koncepte i epistemološke aspekte teorija koje razmatraju pojam života i fenomen njegovog nastajanja, kao i razvoj – od helenske prirodne ontologije života do darvinizma i savremenih teorija života, čemu je posvetio nekoliko naučnih radova.

Ključne reči: život, živo, duša, entelehiha, kreacionizam, evolucija, darvinizam

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung

Dijalog kultura 26.04.2009. – KORENI I TEMELJI POREDAKA KROZ VEKOVE I CIVILIZACIJE DO NAŠIH DANA

Dijalog kultura 26.04.2009.

Tema: KORENI I TEMELJI POREDAKA KROZ VEKOVE I CIVILIZACIJE DO NAŠIH DANA

Povod: Drugo izdanje „Političke teorije I“ akademika Vojislava Stanovčića

Izazovi i odgovori, opstanak zajednica, temelji poredaka i civilizacija, etika i politika, građanska samosvest, moralna autonomija, moć/vlast, legitimnost, utopije i ideologije – samo su neke od ključnih reči koje otkrivaju interes šire čitalačke publike za „Političke teorije I“ akademika Vojislava Stanovčića, ispisane na 870 stranica. Od prvog izdanja i 2007. godine, kada je to delo dobilo nagradu grada Beograda za najbolju knjigu iz humanističkih i društvenih nauka, u naučno-stručnim osvrtima mogli smo čuti i pročitati ocenu da je ono kapitalno u našoj političkoj nauci od sredine XX veka do danas, da spada među ona ostvarenja koja su u samom vrhu svetske nauke u oblasti političke teorije, da gotovo enicikopedijski obuhvata izuzetno široko područje političkih ideja i institucija, da se karakteriše i dubinom njihove kritičke analize, kao i uspešnim sintezama koje su izvedene na osnovu relevantne građe iz više oblasti – političke antropologije, političkih sistema i političke sociologije, etike, pravne teorije i istorije civilizacija u čijim temeljima pisac nalazi religijska načela koja su osnova za sve civilizacije i normativne poretke. Ova knjiga je ocenjena i kao doprinos razmatranju ljudske prirode i položaja čoveka kao društvenog bića (rob – podanik – građanin), te doprinosi razvoju demokratske političke kulture i duha tolerancije („Ne čini drugome…“). Uz odabrane odlomke u emisiji prezentiramo i snimke izlaganja akademika Danila Baste, samog autora, akademika Vojislava Stanovčića i recenzenta prof. dr Ilije Vujačića sa promocije održane u SANU u Beogradu, krajem 2007. godine, kod prvog izdanja navedenog dela.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstor: Zlatoje Čolović

Dijalog kultura 12.04.2009. – POLITIKA FILOZOFIJE, PRAVO I ILUZIJA I REKVIJEM ZA XX VEK

Dijalog kultura 12.04.2009.

Tema: POLITIKA FILOZOFIJE, PRAVO I ILUZIJA I REKVIJEM ZA XX VEK

O zatvorenom društvu i korenima tribalne svesti od starozavetnog predanja do danas, o otvorenom društvu, te o pitanju: zašto je tako često demokratija gubila bitku sa totalitarizmom i apsolutizmom kroz istoriju naše civilizacije, zatim o aristokratiji, federalizmu odnosno regionalizmu, demokratiji i slobodi u filozofiji Aleksisa de Tokvila, Aleksandra Koževa i Karla Popera… o moći filozofske misli, o efektima obrazovanja sa ili bez mudrosti i etike, o duhu prosvećenosti i kulture, kao i šta o tome saznajemo iz apela za molitvu u poeziji Tomasa Sternsa Eliota – u emisiji razgovaramo sa dr Slobodanom Beljanskim, uz osvrt na njegove poglede u ogledima: „Regionalizam kao put ka otvorenom društvu“ i „Hronika uzaludnog otpora“; filozofskom ogledu: „Politika filozofije“; književno-filozofskim ogledima: „Poetika prava“, „Pravo i iluzija“ i „Rekvijem za XX vek“. Gost takođe u emisiji skreće pažnju na odnos kulture i zla i skokove, odnosno pojavne oblike smisaonih koincidencija i sinhorniciteta u evropskoj književnosti, umetnosti i filozofiji u prvoj polovini XX veka. Dr Beljanski je pravnik, teoretičar prava, pisac, publicista, autor preko stotinu radova u oblasti pravne filozofije, pravne antropologije, krivičnog prava, filozofskih, književnih i književno-filozofskih ogleda.

Ključne reči: tribalna svest, otvoreno društvo, regionalizam, demokratija, Tomas Sterns Eliot, XX vek

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorke: Vojislava Vukelja i Marica Jung

Dijalog kultura 29.03.2009. – PREDUZETNIČKE TEŽNJE STUDENATA U VOJVODINI

Dijalog kultura 29.03.2009.

Tema: PREDUZETNIČKE TEŽNJE STUDENATA U VOJVODINI

Gost emisije je sociološkinja dr Slobodanka Markov, redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu, autorka istoimenog naučnog rada. Koautor istraživanja je prof. dr Smiljana Mirkov. Dr Slobodanka Markov u emisiji govori o dobijenim rezultatima sprovedenog istraživanja, a pre svega o preduzetničkim težnjama studenata u Vojvodini u odnosu na profesije za koje se osposobljavaju, o uticaju društvenog statusa roditelja, o rodu i preduzetničkim težnjama studenata, o uticaju ličnog preduzetničkog iskustva studenata, o percepciji studenata društveno-ekonomskih uslova za razvoj privatnih biznisa u nas, o percepciji vlastitih sposobnosti za preduzetničke poduhvate i o spremnosti studenata da stiču potrebna znanja za preduzeništvo. Na kraju daje portret jednog tipičnog studenta sa neizraženim preduzetničkim težnjama i onog sa izraženim preduzetničkim težnjama.

Ključne reči: sociologija preduzetništva, mladi, studentska populacija

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung

Dijalog kultura 15.03.2009. – HORIZONTI SLOBODANA JOVANOVIĆA

Dijalog kultura 15.03.2009.

Tema: HORIZONTI SLOBODANA JOVANOVIĆA

Gost emisije je istoričar, dr Saša Marković, autor istoimenog naučnog rada, predočenog na naučnom skupu „Evropske ideje, antička civilizacija i srpska kultura“. Rad je objavljen 2008. godine, u zborniku radova navedenog skupa. „Stvaralaštvo Slobodana Jovanovića otkriva mnogolikost duhovnog obličja ovog izuzetnog intelektualca. Njegovo bavljenje nacionalnom istorijom, analitičko sagledavanje određenih događaja svetske istorije, čije su posledice uslovile suštinske promene, ulaženje u konkretno, teorijsko promišljanje, sociološka istraživanja, književna kritika i proučavanje ideja pojedinih istorijskih ličnosti, teško da je moguće sagledati kroz prizmu zanatskog određenja bilo kog profila“ ističe istoričar dr Saša Marković u radu „Horizonti Slobodana Jovanovića“ i dodaje: „Jovanović je postigao da bude i istoričar nacionalne istorije, i teoretičar države i prava, i istoričar političkih teorija, i književni kritičar i psiholog politike i političkog delovanja i na kraju, kao okvir svega, kulturolog.“

Ključne reči: Slobodan Jovanović, kultura, pravo, država, nacionalni identitet, obrazovanje

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung

Dijalog kultura 01.03.2009. – MILUTIN MILANKOVIĆ I NJEGOVA TEORIJA LEDENIH DOBA; DEDA MITA MILANKOVIĆ I NJEGOVI POTOMCI; MILANKOVIĆI I MUZIKA

Dijalog kultura 01.03.2009.

Tema: MILUTIN MILANKOVIĆ I NJEGOVA TEORIJA LEDENIH DOBA; DEDA MITA MILANKOVIĆ I NJEGOVI POTOMCI; MILANKOVIĆI I MUZIKA

Milutin Milanković je 1909. godine napustio Beč i uspešnu inženjersku karijeru stručnjaka za konstrukcije od armiranog betona, prihvativši poziv da preuzme katedru primenjene matematike na Filozofskom fakultetu Beogradskog Univerziteta. Mogućnost da se bavi isključivo naukom još od studija beše njegova velika želja. Da dobije poziv da dođe na Beogradski univerzitet, najzaslužniji bio je profesor Bogdan Gavrilović, i on matematičar, koji je zapazio Milutina Milankovića pre odlaska u Beč, kada je Milanković nakon položene mature došao u Beograd da poseti svog deda-strica Dimitrija – Mitu Milankovića. Uz prethodni osvrt na Milutinovo epohalno delo „Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ u ovoj emisiji krenuli smo tragom potomaka Dimitrije Milankovića – deda Mite. Naša sagovornica je deda Mitina pranunuka – Vera Milanković, kompozitor, pijanista i redovni profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. U njenom domu na Senjaku evociramo porodična sećanja na Mitu Milankovića i diplomatske i životne puteve njegovih potomaka, dede i oca Vere Milanković u burnim vremenima tokom i posle Prvog i Drugog svetskog rata. Emisija takođe prvi put osvetljava dar za muziku u nekoliko generacija Milankovića. U emisiji slušamo i preludijume Vere Milanković u njenom izvođenju.

Ključne reči: Milutin Milanković, klimatologija, diplomatija, temperacija, istorija muzike, transpozicija duhovne muzike

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstori: Atila Francišković i Marica Jung

Dijalog kultura 15.02.2009. – HEMIJA – JEDNA OD NAUKA KOJE SU IZMENILE ŽIVOT U XX VEKU

Dijalog kultura 15.02.2009.

Tema: HEMIJA – JEDNA OD NAUKA KOJE SU IZMENILE ŽIVOT U XX VEKU

Od nedavno, studenti pete godine odnosno master studija na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, kao jedan od izbornih predmeta imaju forenzičku hemiju, hemiju u umetnosti i analitičke aspekte zelene hemije. Ovi predmeti uvedeni su na predlog dr Slobodana Gadžurića, docenta na Prirodno-matematičkom fakultetu, na Departmanu za hemiju Katedre za analitičku hemiju Univerziteta u Novom Sadu. Sa njim razgovaramo o ovim novim predmetima, a prethodno o hemiji, kao jednoj od nauka koje su izmenile svet u XX veku, te o analitičkoj hemiji, hemiji kompleksnih ravnoteža i računanju u hemiji, koje takođe predaje. U zaključku se osvrće na pravce razvoja analitičke hemije. Dr Gadžurić je doktorirao na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Provansi – Marsej.

Ključne reči: hemija, analitička hemija, forenzička hemija, hemija u umetnosti, analitički aspekti zelene hemije

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Vojislava Vukelja

Dijalog kultura 01.02.2009. – BEŽIČNE KOMUNIKACIJE KAO PODOBLAST TELEKOMUNIKACIJA KOJA SE NAJDINAMIČNIJE RAZVIJA

Dijalog kultura 01.02.2009.

Tema: BEŽIČNE KOMUNIKACIJE KAO PODOBLAST TELEKOMUNIKACIJA KOJA SE NAJDINAMIČNIJE RAZVIJA

„Sinhronizacione sekvence i bifiks analiza“ jeste naziv magistarske teze mr Čedomira Stefanovića, asistenta na Departmanu za energetiku, elektroniku i telekomunikacije – Katedre za telekomunikacije i obradu signala Fakulteta Tehničkih nauka u Novom Sadu. Sinhronizacija je neophodna za uspešan prijem signala. Šta se podrazumeva pod pojmom strategija sinhronizacije, šta je to sinhronizacija na nivou rama, o sinhronizaciji ne samo na osnovu sinhrosekvence, nego i na osnovu redundanse – koju unosi zaštitni kod, šta su to procesi pretrage i takozvani bifiks pristup – su pitanja na koje tažimo odgovor u ovoj emisiji, uz prethodni osvrt na razvoj telekomunkacija kao naučne discipline. Sa mr Čedomirom Stefanovićem takođe razovaramo o bežičnim senzorskim mrežama kao novoj dinamičnoj oblasti u telekomunikacijama, sa osvrtom na projekat agro sens koji se odvija na relaciji: Novi Sad – Firenca – Ljubljana.

Ključne reči: telekomunikacije, sinhronizacija, bežične senzorske mreže, precizna poljoprivreda

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Vojislava Vukelja