Dijalog kultura 11.01.2015.

Tema: SUSRET I SUKOB S NAUKOM – Druga emisija

Povod: Istoimena knjiga Zorana L. Kovačevića u izdanju Akademske knjige Novi Sad

„U doba dominacije religije čovek je verovao da ima izvesnih granica koje on ne sme protiv Božije volje da pekorači. Međutim, čovek je prešao te granice“, piše akademik Zoran Kovačević, predsednik Ogranka SANU u Novom Sadu, u knjizi Susret i sukob s naukom i nastavlja: „On odavno nema osećenje da postoje granice koje ne sme da prekorači u saznanju i činjenju. To je nastalo u doba prosvetiteljstva kada je odbačena teološka slika sveta. Poneti uspesima nauke pošlo se od ideje napretka, slobode, autonomije, jednog optimističkog progresa i humanizma. Očekivalo se da će razvojem nauke i tehnike biti više progresa i u moralnoj i etičkoj sferi; da će se povećati ne samo materijalno blagostanje nego i ljudska sreća. Nije se uopšte moglo zamisliti da će to dovesti do situacije u kojoj ne samo da su blagostanje i sreća u pitanju, nego je u pitanju nešto mnogo elementarnije, a to je opstanak čovečanstva.“

S tim u vezi Kovačević posebno ukazuje: „Ali nisu samo filozofi ti koji govore o opasnosti nauke i znanja. Njima se pridružuju i neki naučnici. Britanski astronom Martin Ris u knjizi Naš poslednji vek, u kojoj se autor pita da li će ljudski rod preživeti 21. vek, kaže da nauka više nego ikada pre, napreduje na osnovu daleko nepredvidljivih i potencijalno opasnih obrazaca. Napretkom tehnologije raste opasnost nestanka civilizacije. I tako smo posle više hiljada godina u istom ili još većem stahu od znanja. Nestanak civilizacije predviđa se od njenog nastanka. Razlika je u tome što antički čovek nije imao jasnu predstavu šta bi bio uzrok te katastrofe dok se danas predviđanja zasnivaju na realnim pretpostavkama. Zato isti naučnik upozorava: ’Neophodno je da držimo na oku i pratimo potencijalno smrtonosno znanje’. Shodno tome Ajnštajn je još pre mnogo godina savetovao: ’Primena nauke mora biti proporcionalna našem neznanju. Jer to je vreme za strpljenje i opreznost“, piše Kovačević.

Susret i sukob s naukom akademika Zoran Kovačevića, povodom njegove istoimene knjige u izdanju Akademske knjige Novi Sad, tema je mog razgovora s njim u dve emisije. U prvoj, težište je bilo na pitanjima: Šta je istina? Šta je realnost? Šta je znanje? Šta utiče na formiranje slike sveta? Gde se suseću a gde razdvajaju shvatanja tvrdih nauka i pogledi predstavnika duhovne kulture, religije, filozofije, etike, humanističkih i društvenih nauka?

U drugoj emisiji govorimo, između ostalog, o korenima skepticizma prema nauci, o primerima redukcionizma, vulgarizacije i zloupotrebe nauke, o nauci i politici, o nauci i religiji, o etici i o relaciji nauka i etika i da li naučnici mogu da predvide potencijalne opasnosti za čovečanstvo, te da li je njihova obaveza da na to ukazuju.

Razgovaramo i o časopisu Anali Ogranka Srpske akademije nauka i umetnosti u Novom Sadu, koje je akademik Kovačević pokrenuo pre deset godina i čiji je glavni i odgovorni urednik.

Zoran Kovačević predsednik je Ogranka Srpske akademije nauka i umetnosti u Novom Sadu. Poslednji blok posvećen je njegovom saznajnom i naučnom putu i naučnom opredeljenjiu prema biohemiji, molekularnoj biologiji i genetici u vreme kada su te discipline tek počinjale da se razvijaju kod nas. Kovačević je autor preko dvestotine radova i autor udžbenika i praktikuma biohemije i molekularne biologije i monografija: Molekulana organizacija i funkcija mitohondrija, Evolucioni i funkcionalni aspekti maligne asteracije ćelija, Entropija i bioenergija, Maligne neoplazme – genetski ili epigenetski fenomen.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Vojislava Vukelja