Dijalog kultura 28.12.2014.

Tema: SUSRET I SUKOB S NAUKOM – Prva emisija

Povod: Istoimena knjiga Zorana L. Kovačevića u izdanju Akademske knjige Novi Sad

Susretu i sukobu s naukom akademik Zoran Kovačević, predsednik Ogranka SANU u Novom Sadu, posvetio je najnoviju knjigu.

Poimanje stvarnosti, istine, znanja i pre svega naučni metod Kovačević izdvaja kao najznačajnije parametre za sagledavanje mesta susreta i sukoba s naukom i analizira ih sagledavajući istovremeno i prirodne nauke, odnosno ono što se često naziva tvrda nauka i duštvene i humanističke discipline, odnosno meke nauke, ne izostavljajući ni religiozna tumačenja i poglede na njih.

Poglavlje Susret s naukom autor je posvetio sledećim potpoglavljima: Nauka je osvojila svet ali ne i ljudsko srce, Rađanje i karakter naučne misli – nauka starih Helena, Kopernikanska revolucija, Frensis Bekon i utemeljenje naučnog metoda, Antagonistički koncepti filozofije prirode – determinizam i slučajnost, Uticaj nauke na savremeni pogled na svet – Darvinova teorija evolucije, Istina i stvarnost – da li ih možemo spoznati? Zdravorazumska i naučna istina, Putevi saznanja ili rast znanja – Nasleđeno znanje, Akumulacija novih informacija i znanja posle rođenja – Stečeno znanje, Objektivno znanje kao autentičan izvor istine, Naučni metod kao put ka objektivnom znanju, Naučne hipoteze i teorije, Da li su neproverljive hipoteze naučne? Kompleksni i haotični svet.

U poglavlju Sukob dve kulture – humanističke i naučno-tehničke, Kovačević svoja razmatranja sistematizuje u sledeća potpoglavlja: Pojava antagonizma prema nauci, Pokušaj da se metode prirodnih nauka primene na društvo, Ograničenja redukcionističkog naučnog metoda, Da li se realnost i objektivnost kako ih tumače prirodne nauke mogu primeniti na humanistiku?

Poglavlje Nauka i poezija sadrži sledeća potpoglavlja: Dualizam duha i tela, Neprijateljski odnos nauke prema prirodi, Susret poezije i nauke, Traganje za istinom u umetnosti, Da li nauka i umetnost imaju nešto zajedničko?

U poglavlju Nauka i politika, Kovačević sagledava sledeća pitanja: Politika kao antiteza nauci, Odnos naučno-tehničke inteligencije prema politici, Karakter političke istine, Moral u politici, Mediji u politici, nauci i društvu, Fenomen vođe u politici, Traganje za društveno-političkim sistemom, Globalizacija se širi na krilima naučno-tehničkog napretka, Naučno-tehnološki progres je u osnovi dominacija Zapada, Pojava antiutopija.

Iz poglavlja Nauka i etika izdvajamo pitanja o dobru i zlu, o uticaju nauke na etiku, o naučnim otkrićima koja su imala najsnažniji uticaj na moral i etiku, o primerima redukcionizma i zloupotrebe nauke, kao i elemente Darvinove teorije koji su imali uticaj na moral i etiku te pokušaje naučnog dokaza o postojanju rasne nejednakosti. Ovo poglavlje obuhvata i etičke dileme koje su nastale otkrićima u domenu molekularne genetike i tehnologija manipulacije genima i reprodukcijom, tehnonauku i ulogu naučnika u implementaciji etike budućnosti.

Posebno poglavlje posvećeno je nauci i religiji.

Sa profesorom Kovačevićem razgovaram u dve emisije.

U prvoj težište je na pitanjima: Šta je istina? Šta je realnost? Šta je znanje?

Šta utiče na formiranje slike sveta?

Gde se suseću a gde razdvajaju shvatanja tvrdih nauka i pogledi predstavnika duhovne kulture, religije, filozofije, etike, humanističkih i društvenih nauka?

Da odgovori nisu jednoobrazni ni svodivi odnosno da odgovori ni kada je o prirodi reč nisu opštevažeći, najilustrativnije govore ukazivanja profesora Kovačevića o ponašanju bioloških sistema. Pišući o putevima saznanja i rastu znanja on posebno osvetljava činjenicu da su biološki sistemi u suštini informatički sistemi u kojima je kumulirana ogromna količina informacija informacija. Kod njih ne važi Drugi zakon termodinamike, odnosno spontana tendencija prirodnih sistema da se kreću ka postizanju sve većeg nereda, sve veće entropije i apsolutne neravnoteže. Biološki sistemi dekodiraju haotične pojave s kojima se sreću u okolini, jer život stvara red, kao da se odupire sveopštoj entropiji u neživom svetu ili univerzumu, objašnjava Kovačević i dodaje: „U takvom jednom nesređenom i, da tako kažem, haotičnom sistemu, koji se i haotično kreće, živi organizam se snalazi na bazi informacija koje je sakupio i u tom sistemu stvara određeni red da bi mogao da mu se prilagodi. U suprotnom slučaju živi sistemi ne bi mogli da se prilagode i opstanu u jednoj takvoj sredini koja je veoma često negostoljubiva prema njima.“

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstor: Vojislava Vukelja