DIJALOG KULTURA 16.11.2014.

Tema: BIOETANOL KAO JEDAN OD ENERGENATA BUDUĆNOSTI I DRUGE BIOTEHNOLOŠKE PRIČE

„Jasno je da će biotehnologija biti ključna tehnologija 21. veka i nauka budućnosti. Njena najjednostavnija definicija bila bi primena živih organizama ili njihovih komponenti za stvaranje dobrobiti“, kaže dr Jovana Grahovac, docentkinja na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i ukazuje: „Biotehnologija kao nauka je relativno nova i razvija se tek oko 200 godina. Pokazala je značajan uticaj na različite aspekte svakodnevnog života kao što su zdravlje ljudi, u oblasti farmaceutike, primene u proizvodnji hrane, u poljoprivredi, industriji, i proizvodnji bioenergenata itd. Klasična biotehnologija podrazumeva primenu mikroorganizma. S razvojem tehnika genetičkog inženjerstva otpočeo je i razvoj moderne biotehnologije. Inače, sama biotehnologija veoma je stara. Njeni koreni mogu se pratiti od praistorijskih civilizacija. Stari Egipćani, iako nisu znali za postojanje mikroorganizama, bavili su se biotehnologijom. Ilustrativni primeri su i proizvodnja hleba, piva i sira koje postoje vekovima.“

Dr Jelena Grahovac bavi se, još od doktorske teze, unapređenjem postupaka dobijanja etanola iz šećerne repe, odnosno bioetanolom kao jednim od energenata budućnosti.

Tečna biogoriva su obećavajući način da se smanji upotreba fosilnih goriva u sektoru transporta, piše ona u jednom od brojnih radova. Mnoge zemlje priklanjaju se proizvodnji bioetanola da bi smanjile zavisnost od uvoza nafte i u okviru ukupne politike obezbeđivanja veće energetske sigurnosti i očuvanja životne sredine. Etanol se širom sveta uglavnom proizvodi – biotehnološki – iz šećernih i skrobnih sirovina, za šta postoje razvijene tehnologije. Svetski lideri su Brazil i SAD. Kada je o Srbiji reč, industrijska postrojenja za proizvodnju bioetanola uglavnom se nalaze u Vojvodini. Bioetanol se kod nas trenutno koristi samo u prehrambenoj, farmaceutskoj i hemijskoj industriji. Dr Grahovac pokušala je i uspela da utvrdi da je moguć i drugi postupak osim uobičajenog kada je reč o proizvodnji etanola iz melase, nus proizvoda koji ostane kada se iz repe dobije šećer. Zato nas u emisiji, između ostalog, interesuje koji su međuproizvodi procesa prerade repe i zašto je ova naučnica baš na međuproizvode usmerila pažnju, te da li je tu reč o ekonomičnosti proizvodnje bioetanola.

Ujedno, interesuju nas i druga primenjena biotehnološka istraživanja na kojima radi ili kojima rukovodi dr Grahovac, a posebno tehnološki izazovi proivodnje biofungicida Streptomicete u industriji. Taj mikroorganizam, izolovan je iz zemljišta u laboratoriji Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, a pokazao se izuzetno pogodnim za zaštitu od truljenja jabuka u skladištima. Od postupaka u laboratorijskim uslovima i rada u malim posudama do onih u industriji i rešavanja tehnoloških pitanja koja nastaju radom u većim bioreaktorima dug je put.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstor: Momčilo Đurđević