Dijalog kultura 16.12.2012.

Tema: GOVORITI I PISATI O NAUCI – Prva emisija

Povod: Naučni intervjui mladih novinara sa mladim istraživačima u oblasti fizike, tehnike i hemije

„Govoriti i pisati o nauci“ novi je serijal „Dijaloga kultura“ Radio Novog Sada. Reč je o završnim radovima polaznika istoimene Radionice za obuku mladih novinara ili onih koji se pripremaju da to postanu. Projekat Radionice „Govoriti i pisati o nauci“ ostvaruju Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu i Radiodifuzna ustanova Vojvodine na neposrednu inicijativu, upravo, urednice naučne emisije „Dijaloga kultura“ Radio Novog Sada. Projekat je podržao i finansijski pomogao Centar za promociju nauke.

Prvi deo današnjeg izdanja posvećen je fizici i tehnici i to kroz „Put u CERN“. Neposredan povod je trodnevni boravak u CERN-u četrdeset i pet studenata Prirodno-matematičkog fakulteta i Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Tom projektu Univerziteta u Novom Sadu posvećujemo čak dve emisije. Prva emisija bavi se inženjerskim i tehničkim aspektima CERN-a, Evropske laboratorije za fiziku čestica. Da podsetimo, osnovana je 1954. godine prvo kao Evropska organizacija za nuklearna istraživanja. Jugoslavija je bila među prvim članicama, ali je istupila 1961. Međutim, saradnja naučnika i instituta iz Srbije sa CERN-om, nije bila u potpunosti prekinuta. Naučnici iz naše zemlje tamo su prisutni više od dve decenije, pa je Srbija, zahvaljujući njihovom doprinosu i saradnji, početkom ove godine postala pridružni član CERN-a. Time, naučnici, instituti i univerziteti, ali i privreda, ponovo i sve više učestvuju u istraživanjima tog ne samo fizičkog nego i najsavremenijeg tehničkog projekta današnjice. Kako uživo izgleda Veliki hadrosnki sudarač, takozvani LHC? Šta se sve prati kroz ostale detektore? Da li su ih studenti iz Novog Sada sve obišli? Gde su kontrolne sobe? Kako CERN izgleda, viđen očima studenata koji su tamo boravili? O tim i drugim pitanjima govori Aleksandar Nikolić, student četvrte godine Odseka za energetiku, elektroniku i telekomunikacije na smeru Telekomunikacije i obrada signala Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Kroz razgovor sa Stefanom Janjićem, polaznikom Radionice „Govoriti i pisati o nauci“, Aleksndar Nikolić upoznaje slušaoce sa inženjerskom stranom priče, te s doprinosom stručnjaka iz naše zemlje, kao i pravcima razvoja saradnje Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu sa CERN-om. Temu je istražio Željko Savić. U jednoj od narednih emisija, gošća će biti Jovana Nikolov, glavna koordinatorka projekta „Put u CERN“. Ona je doktorantkinja na Katedri za nuklearnu fiziku u Novom Sadu. Doktorsku disertaciju ostvaruje na eksperimentima u CERN-u.

Drugi deo današnjeg izdanja „Dijaloga kultura“, posvećen je hemiji i biohemiji lekovitog bilja. Da li je hemija i sada na početku 21. veka i dalje u samom vrhu nauka koje menjaju čovekov život, kao što je to bila u 20. veku? Dr Marija Lesjak, naučna saradnica na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, između ostalog, kaže: „Aktuelnost hemije, kao i fizike i biologije, tj. nauka koje su fundametalne, ne može da izgubi na svojoj aktuelnosti pošto objašnjava svet oko nas, koristeći činjenice i samo činjenice. Ovo se podudara sa shvatanjem jednog od najboljih filozofa 20. veka Ludviga Vitgenštajna, koji je rekao: „Svet se raspada na činjenice, a činjenica je postojanje stanja stvari“. Ako pratimo ovu misao, ispada da bi bez činjenica, i naravno nauke kao izvora činjenica, čovečanstvo, pa i sami pojedinci, bili potpuno izgubljeni i samo postojanje bi bilo bez ikakvog smisla. Pored filozofa koji cene nauku, naravno, i sami naučnici smatraju da srž svega upravo leži u fundamentalnim otkrićima.“ Ona takođe ukazuje: „Danas je hemija nauka koja je veoma široka. Hemijom se bave npr. naučnici koji prave nove superprovodnike, hemijom se bave ljudi koji prave nove materijale u građevinskoj industriji, hemija je u osnovi istraživanja naučnika koji se bave proizvodnjom ljudskih organa u epruveti. Takođe, hemijom se bave ljudi koji brinu o ekologiji, zagađenosti životne sredine, ozonskim rupama, biogorivima… hemija je i to kad odete kod zubara, pa vam daju anesteziju, pa vas ništa ne boli, hemija je to što pijete svaki dan vode… Takoreći, imam utisak da se hemijom bave svi, neki 100% neki 10%, koji se bave bilo kojom granom nauke i generalno stvaralaštvom. Danas je veliki procenat hemije usmeren ka istraživanjima kako ljudski organizam funkcioniše, i to na hemijskom nivou. Slikovito, naš organizam se može posmatrati kao jedna velika epruveta sa bezbroj hemijskih reakcija koje se u toj epruveti dešavaju.“

U emisiji nas posebno zanima i otkriće kako ćelije u ljudskom telu odgovaraju na signale iz okoline za šta su Robert Lefkovic i Brajan Kobilka ove godine bili ovenčani Nobelovom nagradom za hemiju. Takođe nas interesuje: Koji su najznačajniji istraživački projekti iz hemije koji se ostvaruju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu? Koja su aktuelna pitanja i dostignuća biohemije lekovitog bilja? O svemu tome i ličnim naučno-istraživačkim projektima i onim na polju popularizacije nauke, s dr Marijom Lesjak razgovara Ljubomir Radanov.

Urednica emisije: Drenka Dobrosavljević, autorka, mentorka i rukovodilac Radionice „Govoriti i pisati o nauci“

Naučne intervjue ostvarili polaznici Radionice: Željko Savić i Ljubomir Radanov

Kao interpretatori učestvovali polaznici Radionice: Jasna Žugić i Stefan Janić

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung