Dijalog kultura 02.09.2012.

Tema: FIZIKA I HEMIJA

Povod: Drugi deo serijala: Fizika, nit koja povezuje

U vremenu kada je, uslovno rečeno, hemija u praskozorju istorije nauka egzistirala u okrilju alhemije iz koje će mnogo kasnije iznići, u širem saznajnom polju pripadala je filozofiji prirode, isto kao i fizika. Međutim, u antičko doba i u vreme sholastike i u osvit modernog doba, pa sve do 18. veka, kada počinje da se razvija savremena hemija, alhemija je saznajno interagovala pre svega sa farmakologijom i medicinom u potrazi za lekovima i eliksirom života; astrologijom u sferi simbolizma; kao i sa religioznim promišljenjima kada je reč o duhovnom preobražaju i transmutaciji duše. Ono traganje alhemije za suštinskom transmutacijom materije dodirnuće se sa fizikom tek u naše doba.

Kada, kako i na kojim istraživanjima su se srele fizika i hemija i kako su prožimanja saznanja i rezultata eksperimentalnih posmatranja uticala na razvoj moderne fizike i hemije?

Tu uzbudljivu priču o trenutku susreta fizike i hemije i saznajnim razvojnim međudelovanjima do naših dana, u ovom izdanju Dijaloga kultura pripoveda teorijski fizičar prof. dr Darko Kapor sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Njegova istraživanja na temu ’’Fizika – nit koja povezuje’’ i dugogodišnje bavljenje istorijom nauke, povod su istoimenom serijalu naših emisija. Ova druga emisija o povezanosti fizike i hemije nadovezuje se na prvu koja je, da podsetimo, bila posvećena filozofiji prirode i saznajnim međudelovanjima fizike i matematike.

Uvodom u priču o saradnji fizičara i hemičara, profesor Kapor kaže: ’’Fizika i hemija se u školi nađu na istom poslu jer i fizika i hemija probaju prvo da učenike nauče nešto o građi materije, da im to usade i da onda to iskoriste za tumačenje, ali različitih stvari. I to je fakat ono što je bitno. U ovom slučaju: građa materije. Ričard Fajman drži predavanja i kaže ’Zamislite da znate da će cela naša civilizacija nestati. Da možete da ostavite jednu jedinu poruku nekoj budućoj civilizaciji. Jednu informaciju da im prenesete. Šta bi bila najvrednija informacija? Najvrednija informacija bi bila da im kažete da sve stvari, da sve što nas okružuje i mi sami, sastojimo se od jednih te istih atoma. Znači da postoji nešto iz čega je sve izgrađeno i da postoji ograničen broj atoma. Eh, ako biste im to rekli, onda biste im uštedeli hiljade godina istraživanja.’ Znači on je rekao: to je ključna informacija. I to je ono što vi probate deci da objasnite. Oni to prihvate ili ne prihvate, neki put i prihvate onako zdravo za gotovo, ne razmišljaju koliko je to velika informacija, kada vi kažete: U redu i hajde da budem sada precizniji: elementi se sastoje od atoma, ono što mi kažemo čiste supstancije, a onda kada oni stupe u reakciju nastaju jedinjenja, jedinjenja imaju molekule itd, nastaju čvrsta tela, a atomi sami imaju jezgro i imaju elektrone, male naelektrisane čestice koje se nalaze oko jezgra. Znači, to su te neke informacije koje prenose hemija i fizika na različite načine. U suštini, u krajnjoj liniji, jeste to kvantna mehanika, da li kvantna fizika ili kvantna hemija. Ovaj prvi deo priče govori o jezgru i kako oko njega kruže elektroni, to je ono što mi kažemo Borov, najelementarniji model atoma. Posle se u srednjim školama ide i na malo komplikovanju priču koja nije tako jednostavna, jer ta priča ne može da objasni zašto molekuli imaju sasvim određenu građu, usmerenu u prostoru, znači da su hemijske veze usmerene u prostoru, što se opet da objasniti, hajde da kažemo kvantnom mehanikom.“

Profesor Kapor objašnja da se kvantna mehanika, nauka o mikrosvetu ili o ponašanju čestica u mikrosvetu smatra delom fizike i da su na tom nivou fizika i hemija itekako povezane. U emisiji posebno izlaže doprinose hemičara razvoju fizike od Daltonovog shvatanja atoma do naših dana.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung