Dijalog kultura 24.06.2012.

Tema: FIZIKA ELEMENTARNIH ČESTICA ILI FIZIKA VISOKIH ENERGIJA

„Verno značenju izvorne grčke reči, fizika se doista tiče svih aspekata Prirode“ piše prof. dr Tristan Hibš sa Departmana za fiziku i astronomiju Hauard univerziteta u Vašingtonu u knjizi „Fundamentalna fizika elementarnih čestica“. U Predgovoru, između ostalog, objašnjava: „Ova knjiga predstavlja pokušaj sažetog ali obuhvatnog pregleda nekih od ključnih pitanja u sadašnjoj fundamentalnoj fizici koja se tradicionalno naziva kako fizika elementarnih čestica tako i fizika visokih energija. Korelacija tih pojmova uopšte nije slučajna: put ka idealizovanom ali i pragmatično korisnom, fundamentalnom razumevanju Prirode doista vodi kroz svet sve sitnijih objekata, za čije istraživanje su komplementarno potrebne sve veće energije. U tom smislu je pojam elementarnih čestica demokritovski ideal, ali i ideja koja evoluira: s jedne strane, sledimo tu dvadesetpetovekovnu hipotezu da se Svet oko nas da razumeti kao složeni sistem, sazdan u krajnjoj liniji od izvesnih najosnovnihih i nedeljivih objekata – elementarnih čestica. S druge strane, poslednja dva veka istorije nauke nas upozoravaju na to da za konkretne prirodne objekte (i ideje), koje u datom trenutku identifikujemo kao elementarne, neretko kasnije uvidimo da su složenice elementarnijih objekata (i ideja). U tom smislu je lista elementarnih čestica bila veoma kratka u prvoj trećini dvadesetog veka…“

„Do oko 1978. godine u fizici elementarnih čestica oformio se tzv. Standardni model, koji obuhvata sve pojave sa svim danas poznatim elementarnim česticama i njihovim interakcijama i koji je u punoj saglasnosti sa eksperimentalim činjenicama poslednje tri decenije“, ukazuje profesor Hibš.

U emisiji Hibš govori o elementarnim česticama i sa stanovišta njihovog otkrivanja kroz istoriju nauke, i sa stanovišta savremenih saznanja o njima, te o aktuelnim pitanjima Standardnog modela. Sa ovim Novosađaninom, koji sada živi i naukuje u Vašingtonu, razgovarala sam i o samom dvonedeljnom blok kursu „Fundamentalna fizika elementarnih čestica“ koji redovno drži na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, te o njegovom životnom i naučnom putu od Novog Sada do Vašingtona i o njegovom pogledu na fundamentalne nauke danas. U vezi sa ovim poslednjim, Tristan Hibš kaže: „Da počnem odgovor sa jednom navodnom anegdoticom. Kažem navodnom anegdoticom zato što sam do nedavno mislio da je to stvarno anegdota za fizičara Majkla Faradeja, ali sam sada na Guglu našao neke izvore da navodno on to nikada nije rekao, ali je priča ovakva: došao mu je u posetu relativno visoki državni funkcioner i razgledao njegovu laboratoriju i pitao čemu sve to služi. Faradej je bio dovoljno poznat da je mogao sebi da dozvoli da mu odgovori: ‘Pa ne znam čemu sve to služi, ali znam da ćete jednog dana naplaćivati porez!’ Hoću da kažem da fundamentalna nauka nema nikakvu primenu danas, prema definiciji to je fundamentalna nauka. To su nova istraživanja, novi fenomeni koje istražujemo, nove teorije koje možda nemaju konkretno nikakvu ni eksperimentalnu verifikaciju, a da ne govorimo o nekoj primeni. To je, dakle, potpuno neprimenjena fizika, da se izrazim tako jednim nepopularnim izrazom, ali ta fizika je apsolutno neophodna. Mi moramo da radimo ta istraživanja, mi moramo da smišljamo teorije pa da vidimo šta od toga radi a šta od toga ne radi zato što će ta teorija danas-sutra ili biti opovrgnuta ili potvrđena eksperimentom. Jednom kada ona bude potvrđena eksperimentom, jednom kada nađemo tu Higs česticu, onda ćemo znati da je to stvarno tako, ili još bolje, ako ne nađemo, onda ćemo znati da moramo nešto drugačije da promislimo da nekako drugačije napravimo tu teoriju Standardnog modela, da preinačimo u nešto i tu će se onda razviti nekakva fizika koja onda ima eksperimentalnu verifikaciju. Jednom kada postoji eksperimentalna verifikacija, onda možemo razmišljati o primenama. A, jednom kada postoji primena, onda naravno postoji biznis…“

Ovo izdanje Dijaloga kultura nastavak je razgovora sa Tristanom Hibšom koji smo započeli u prethodnoj emisiji. Ona je bila posvećena kvantnoj prirodi Prirode i najznačajnijim savremenim teorijama, kao što su: ujedinjenost relativističke i kvantne fizike; teoriji kvantne gravitacije; teoriji stringova; idealu ujedinjenosti svega; fenomenu dualnosti viđenja iste stvarnosti, odnosno mogućnosti različitih opisa iste stvarnosti ili pojedinih njenih aspekata i, konačno, definiciji komplementarnosti svih najznačajnijih savremenih teorija i principa samog Tristana Hibša.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung