Dijalog kultura 22.01.2012.

Tema: TRAGOVIMA GLACIJALNIH TEORIJA I LES U VOJVODINI

„Tragom pionira glacijalne teorije“ bio je temat predavanja koje je magistar Mlađen Jovanović nedavno održao na Univerzitetu u Novom Sadu. Kroz razgovor s Mlađenom Jovanovićem u ovom izdanju „Dijaloga kultura“ idemo i korak dalje kroz istoriju nauka – sve do vremena sadašnjeg i našeg prostora. Naročito nas zanima u kom je naučno-saznajnom trenutku Milutin Milanković počeo rad na astronomskoj teoriji ledenih doba, zbog čega je ona odmah postala u osnovi vodeća glacijalna teorija, zatim koja su otkrića poljuljala veru naučne zajednice u Milankovićevu teoriju polovinom dvadesetog veka i koja su istraživanja konačno potvrdila njenu ispravnost. Naravno, želimo da saznamo i zbog čega su lesni profili u Vojvodini među najdragocenijim i najbogatijim lokalitetima za izučavanje ledenih doba. Samim tim oni su i geonasleđe izuzetne vrednosti. „Iz ugla posmatranja kratkog ljudskog života celokupan tok i dinamika istorije prirode ostaju nerazumljivi, pa priroda izgleda nepromenjiva i večita“, objašnjava Mlađen Jovanović u magistarskoj tezi i dodaje: „Sliku o statičnosti prirode, u zapadnom svetu je zauvek izmenio Žorž-Luj-Leklerk, grof Bifon (1707-1788). Ovaj začetnik popularne nauke svojom tridesetšestotomnom „Istorije prirode“, nagovestio je ispravan put istraživanja Zemljine prošlosti. Skoro istovremeno, Lomonosov (1711-1765) naglašava da su se u prošlosti odvijale značajne promene o kojima govore njegova „Istorija i drevna geografija“, a što se može povezati sa savremenim prirodnim procesima. Međutim, više od sedam vekova ranije arapski istraživači Rejhan al Biruni (973-1048) i Abu Ali Ibn Sina, u Evropi poznatiji pod imenom Avicena (980-1037) ustanovili su da su se u prošlosti smenjivale i regresije, te pretpostavili odvijanje dijagenetskih i brojnih drugih prirodnih procesa. Nažalost, rezultati arapskih naučnika, koji su se u velikoj meri oslanjali na antičke spise, dugo su ostali nepoznati u hrišćanskoj Evropi. Renesansni genije Leonardo da Vinči (1452-1519), promatrajući fosilne ostatke morskih organizama visoko u planinskim vencima, utvrdio je suštinske promene paleografskih prilika. Neprocenjiva je šteta što da Vinči većinu svojih ideja nije publikovao, pa o sadržaju njegovih radova možemo zaključivati samo iz delimično sačuvanih beleški. Ipak, jednom izneta sumnja u starost naše planete koja je bila određena religijskim spisima, pokrenula je novsamnaestog i početkom devetnaestog veka izazvalo veliku pažnju geologa. Pojava velikih uglačanih i izbrazdanih blokova, daleko od mesta njihovog porekla, na sasvim drugačijoj stenskoj podlozi, tumačena je na najrazličitiju generaciju prirodnjaka, a savremeni prirodni procesi postali su ključ za odgonetanje tajni sakrivenih u geološkom vremenu. Otkrivanje porekla eratičkih blokova, popularno nazvanih lutajuće kamenje je tokom druge polovine oe načine, što je presudno uticalo i na početak rešenja tajni ledenog doba“. Od ovog trenutka na skali istorije naučnih saznanja o ledenim dobima počinje naša emisija. Mlađen Jovanović je asistent na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo u Novom Sadu. Bavi se paleografijom kvartara.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorke: Marica Jung i Vojislava Vukelja