Dijalog kultura 30.10.2011.

Tema: FRANE PETRIĆ RENESANSNI FILOZOF I POLIHISTOR

Dani Frane Petrića održani su po dvadeseti put ove godine i, kao i do sada, u Petrićevom rodnom gradu Cresu, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva. Široj javnosti malo je poznato ko je bio Frane Petrić. Zato, prvo od nekoliko izdanja Dijaloga kultura Radio Novog Sada, koja su nastali u Cresu, Petrićevom rodnom gradu, posvećeno je tom renesansnom filozofu, novoplatoničaru i polihistoru, kao i konceptu i tematskom obuhvatu Dana Frane Petrića tokom dve decenije postojanja tog međunarodnog naučnog skupa.

„Frane Petrić je sigurno vrlo veliko ime kasne renesanse, dakle onoga razdoblja u kome se dogodio zaokret, dakle, s tim da je zapravo pred Petrićevim očima i pred Petrićevom mišlju nešto složeniji svijet nego što bi ga mi smatrali da je takav kad ga karakteriziramo u opreci Kopernik – Aristotel. Petrić u svojoj novoj Sveopćoj teoriji spominje Kopernika, spominje i Frakastora, kao autora jednog kozmološkog modela, zna naravno i Aristotela … ali on ne samo da se sučeljava sa cjelinom Aristotelove filozofije, naročito filozofije prirode, naročito u Discussiones peripateticae, on već u tom prvom sučeljavanju, u tom monumentalnom djelu Discussiones peripateticae, na neki način radi prvi obris svog vlastitog sustava iz filozofije prirode. I kada ja predajem renesansnu filozofiju prirode, onda volim istaknuti četiri prvaka kasne renesanse točno u onom nizu u kojem su se oni pojavili, dakle, Bernandino Telesio, Đordano Bruno, Frane Petrić, Tomaso Kampanela i, rekao bih, ono što izdvaja Petrića u nizu četvorice velikih filozofa prirode kasne renesanse, je to da je on stvarno, nakon što je sistematski kritizirao u cjelini Aristotelovu filozofiju prirode, stvorio svoju vlastitu filozofiju prirode i to na jedan način koji je, iz naše perspektive, a i iz perspektive kasnorenesansnog čitatelja, rekao bih, bio najkoherentniji…“, objašnjava, između ostalog gost emisije profesor doktor Ivica Martinović, predsednik Programskog odbora simpozijuma „Od Petrića do Boškovića: mijene u filozofiji prirode“.

U emisiji ćemo čuti i o Petrićevoj odbrani kada je njegovo delo Sveopća teorija dospelo na indeks zabranjenih knjiga, zatim pogled profesora Martinovića na Petrićevo delo Srećan grad, na Petrićeve Dijaloge, posebno one o časti, o teoriji istorije i o retorici. U vezi s ovim poslednjim, profesor Martinović ukazuje: „Dijalozi o retorici su ostali nekako zaobiđeni i ljudi se nisu usuđivali interpretirati ih i zato je trebalo čekati vrijeme. Jer, tek onda kada filozofi i klasični filolozi zajedno idu interpretirati te dijaloge o retorici, onda se osjeti taj supstrat u kojem se vidi do koje mjere je Petrić razmišljao baš o jeziku, što jezik zapravo znači filozofiji, ili što jezik znači umovanju. Naravno da je to nama, sada nakon Hajdegera, sve jako pospješeno na jedan način, iz njegove perspektive, ali puno tih uvida do koje je jezik važan za razumjevanje čovjeka mi možemo naći u Petrićevim Dijalozima o retorici.“ Profesor Martinović skreće pažnju i na četiri Petrićeva dijaloga u delu Filosofia amorosa i na Petrićeve sonete.

Prof. dr Martinović je naučnik i univerzitetski profesor posvećen filozofiji, filozofiji prirode, filozofiji nauke, filozofiji matematike, ontologiji i etici, ujedno jedan od najvrsnijih znalaca renesansne filozofije prirode, a takođe, ili pre svega, slobodno možemo reći, u samom vrhu najrespektabilnijih savremenih boškovićologa. Stoga u narednoj emisiji nastavljamo razgor s njim koji smo vodili na Boškovićevom simpozijumu na Cresu.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Spiker: Miodrag Matović

Ton-majstorka: Vojislava Vukelja