Dijalog kultura 29.05.2011.
Tema: RUĐER BOŠKOVIĆ – Druga emisija
Povod: 300. godišnjica rođenja Ruđera Boškovića i predavanje prof. Dragoslava Stoiljkovića „Doprinos Boškovićeve teorije savremenom shvatanju strukture materije“, koje je održao u Ogranku SANU u Novom Sadu
Naučni doprinosi Ruđera Boškovića nisu dovoljno poznati široj javnosti. Tome je posvećena ova, druga emisija povodom trisogodišnjice njegovog rođenja.
Jedan krater na mesecu dobio je Boškovićevo ime. „Bošković je mnogo toga izučavao: kretanje tela u sunčevom sistemu, zatim pojave kao što su plima i oseka, pomračenja, zatim određivanje staza planeta i kometa i tu je dao jedan originalan metod…“, kaže, između ostalog, dr Dragoslav Stoiljković, redovni profesor Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i objašnjava: „Vredno je da se pomene da je Francuska akademija nauka raspisala konkurs. Očekivalo se da se pojavi jedna kometa, ali nije se znala njena putanja. Raspisan je nagradni konkurs kako da se odredi staza te komete, da se izvrše određena merenja i da se prethodno nađe koja je metoda za to najpogodnija. Bošković je predložio metod koji je prilično jednostavan, da se iz tri merenja u toku jedne noći, kada kometa napravi mali put, mali pomak, da se iz tri merenja odredi staza komete. Međutim, jedan francuski naučnik je predložio precizniju metodu. Znalo se da će kometa sedam noći da prelazi preko neba i on je predložio da se jedne noći izvrši jedno merenje, druge noći drugo, treće noći treće…, jer su tada mnogo veći pomaci, pa i mnogo preciznija izračunavanja. Sam Bošković rekao je da njegovo merenje nije toliko precizno i čak je rekao kolika će greška biti. U tom konkursu pobedio je francuski naučnik, a Boškovićeva metoda je izvrgnuta malo ruglu i podsmehu… Francuz je dobio nagradu i pristupilo se merenju po njegovom metodu. Prvu noć su snimili položaj te komete. Onda su čekali drugu noć da se ona malo pomeri, pa da snime drugi položaj, ali, bilo je oblačno. Takva je bila i treća noć i naredna… i svih sedam dana bilo je oblačno. Nisu ništa uradili, a kometa je prošla. Tada su shvatili – da su poslušali Boškovića i da su izvršili merenja prve noći koja je jedina bila vidljiva noć, imali bi bar neke podatke o kretanju komete. Ovako, ostali su bez ičega.“ Zatim, ukazuje profesor Stoiljković, Bošković je prvi koji je odredio oblik Zemlje. Rekao je da Zemlja nije ni okrugla ni eliptična, nego je malo kruškasta. I zaista je potvrđen taj oblik Zemlje. Sada se to zove geoidni oblik.
U ovom izdanju Dijaloga kultura radio Novog Sada profesor Stoiljković detaljno predstavlja Boškovićevu astronomiju, fiziku, optiku… i sve druge discipline u kojima je ostavio trag. Posebno je dragoceno to što profesor Stoiljković u emisiji precizno ukazuje i na potonja dostignuća pojedinih naučnika, kako onih koji su se nadovezivali na Boškovića, tako i na one za koje ne postoje tragovi da su neposredno bili upoznati s Boškovićevim delom, a koji su došli do istih saznanja kao i Bošković, ali čak vek i po kasnije i koji se uobičajeno smatraju tvorci moderne nauke.
Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević
Muzički urednik: Predrag Jovanović
Spiker: Miodrag Matović
Ton-majstorka: Marica Jung
