Struktura studijskog programa

Naziv i ciljevi studijskog programa

Cilj studijskog programa Master reproduktivna biologija je obrazovanje visoko stučnog kadra iz oblasti reproduktivne biologije, odnosno obrazovanje reproduktivnih biologa-embriologa.

Vrsta studija i ishod procesa učenja

Master akademske studije Reproduktivna biologija traju tri semestra i završavaju se sa sakupljenih najmanje 90 ESPB.

Ovaj studijski program omogućava obrazovanje visoko stručnog kadra sa širokim integrisanim znanjem iz oblasti reproduktivne biologije i specifičnim znanjima i veštinama neophodnim kako za rad u laboratorijama za biomedicinski potpomognutu oplodnju tako i u institucijama koje se bave istraživanjima u oblasti reproduktivne i razvojne biologije. Program omogućava i nastavak obrazovanja na odgovarajućim doktorskih studijama. Kurikulum ovog studijskog programa je koncipiran tako da studentima omogući kvalitetno sticanje znanja o molekularnoj i endokrinoj kontroli reprodukcije, ranom embrionalnom razvoju i kliničkom aspektu reprodukcije. Diplomirani studenti treba da usvoje osnovne tehnike vantelesne oplodnje, da poznaju osnovne postupke selekcije embriona, krioprezervacije gameta i embriona, preimplantacione genetičke dijagnostike, da se upoznaju sa kontrolom kvaliteta, kao i sa pravnim i etičkim aspektom postupaka vantelesne oplodnje.

Stručni, akademski, odnosno naučni naziv

Lice koje završi master akademske studije biologije stiče stručni naziv: Master reproduktivni biolog-embriolog u polju interdisciplinarnih studija.

Uslovi za upis na studijski program

Za upis na studije mogu konkurisati kandidati sa najmanje 240 ESPB ostvarenih na prethodnom nivou studija, i to sa završenim diplomskim akademskim studijama biologije, diplomskim akademskim studijama biohemije, integrisanim akademskim studijama medicine, integrisanim akademskim studijama veterinarske medicine, ili integrisanim akademskim studijama farmacije.

Za upis na studije mogu konkurisati i lica sa završenim srodnim akademskim studijama prvog nivoa. U slučajevima kada kandidat za upis dolazi sa srodnih akademskih studija sa najmanje 240 ESPB, Komisija za master studije uz konsultacije sa rukovodiocem studijskog programa, po potrebi određuje kandidatu određen broj dopunskih predmeta, iz programa osnovnih studija biologije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta (koji ne ulaze u fond ESPB master akademskog programa reproduktivna biologija), uz uslov da ukupan zbir ESPB dopunskih predmeta ne prelazi 60.

Struktura studijskog programa

Strukturu studijskog programa čini skup obaveznih i izbornih predmeta čijim se savladavanjem obezbeđuju neophodna znanja, kompetencije i veštine za sticanje diplome drugog stepena akademskih studija na studijskom programu Reproduktivna biologija, zajedničke diplome Prirodno-matematičkog i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i sticanje akademskog naziva – master reproduktivni biolog-embriolog.

Master akademske studije Reproduktivna biologija predstavljaju trosemestralni studijski program sa 90 ESPB. Broj bodova za svaki predmet određen je u odnosu na postavljene zadatke koje student treba da obavi kako bi ostvario cilj i ishod učenja. U okviru svakog predmeta definisane su nastavne aktivnosti relevantne za postizanje cilja i ishoda predmeta i vreme potrebno za svaku nastavnu aktivnost, tako da ukupno radno angažovanje studenata u okviru datog predmeta odgovara broju bodova koji pripadaju predmetu.

U studijskom programu su zastupljeni naučno-stručni i stručno-aplikativni predmeti. Student tokom tri semestra ima devet obaveznih i pet izbornih predmeta koje bira iz pet izbornih blokova sa po dva predmeta. Student ima obaveznu stručnu praksu koja je vezana za predmet Asistirane reproduktivne tehnologije, obavezan studijski istraživački rad u funkciji izrade master rada koji nosi 6 ESPB, kao i obavezu da uradi i odbrani završni master rad koji nosi 12 ESPB.

Trajanje studija

Master akademske studije – reproduktivna biologija predstavljaju trosemestralni studijski program sa najmanje 90 ESPB. Broj bodova za svaki predmet određen je u odnosu na postavljene zadatke koje student treba da obavi kako bi ostvario cilj i ishod učenja. U okviru svakog predmeta definisane su nastavne aktivnosti relevantne za postizanje cilja i ishoda predmeta i vreme potrebno za svaku nastavnu aktivnost, tako da ukupno radno angažovanje studenata odgovara broju bodova koji pripadaju predmetu.

Bodovna vrednost predmeta

Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u tabeli rasporeda predmeta po semestrima i godinama studija, kao i u tabelama specifikacije predmeta.

Završni rad

Studijskim programom je predviđena izrada završnog rada kao i obavezan studijski istraživački rad u funkciji izrade master rada. Bodovna vrednost završnog rada je 12 ESPB, a studijskog istraživačkog rada u funkciji master rada 6 ESPB.

Preduslovi za upis predmeta

Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta su naznačeni u tabelama specifikacije predmeta.

Izborni predmeti

Svi izborni predmeti definisani su u okviru ovog studijskog programa u pet izbornih blokova sa po dva predmeta od kojih student bira po jedan predmet.

Prelazak sa drugih studijskih programa

Prelazak na studijski program Master biolog sa drugih srodnih studijskih programa može se vršiti prenošenjem ESPB. Kriterijumi i uslovi prenošenja ESPB propisani su opštim aktom Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Svrha studijskog programa

Svrha master akademskog studijskog programa Reproduktivna biologija je obrazovanje stručnjaka iz oblasti reproduktivne biologije i njihovo osposobljavanje za rad u laboratorijama za VTO u okviru tima za biomedicinski potpomognutu oplodnju i u institucijama koje se bave istraživanjima u oblasti reproduktivne i razvojne biologije. Program obezbeđuje mogućnost nastavka obrazovanja na odgovarajućim doktorskim studijama.

Kurikulum ovog studijskog programa je koncipiran tako da studentima omogući sticanje savremenih i integrisanih znanja iz reproduktivne biologije i embriologije, infertiliteta i asistirane reprodukcije. Savremena znanja iz reproduktivne fiziologije i endokrinologije, fertilizacije i ranog embrionalnog razvoja treba da omoguće studentima da prate najnovija saznanja u oblasti reproduktivne biologije, da steknu znanja o mogućim uzrocima infertiliteta i o asistiranim reproduktivnim tehnologijama. Sadržaji stručnih predmeta obuhvataju opšte principe laboratorijskog rada, molekularne metode koje se koriste u biološkim istraživanjima, asistirane reproduktivne tehnologije, kontrolu kvaliteta i pravne i etičke aspekte vantelesne oplodnje.

Ovaj studijski program predstavlja dobru osnovu za diplomirane studente da se uspešno uključe u rad laboratorija za VTO i steknu neophodno iskustvo potrebno za dobijanje licence za samostalan rad u okviru timova za biomedicinski potpomognutu oplodnju. Imajući u vidu da u našoj zemlji i zemljama u okruženju ne postoje master programi za edukaciju reproduktivnih biologa-embriologa, realizacija ovog programa povećava zapošljivost diplomiranih studenata.

Zajednički studijski program koncipiran je u skladu sa politikom kvaliteta Prirodno-matematičkog i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u oblasti vaspitno-obrazovnog i naučno-istraživačkog rada. Zajednička realizacija ovog studijskog programa zasnovana je na postojanju kompetentnog nastavnog osoblja i postojanju dobre tehničke podrške i opremljenosti oba fakulteta.

Ciljevi studijskog programa

Cilj studijskog programa master akademskih studija Reproduktivna biologija je obrazovanje visoko stručnog kadra sa akademskim zvanjem master reproduktivni biolog-embriolog. Stečena teorijska i praktična znanja otvoriće diplomiranim studentima mogućnost daljeg usavršavanja i uključenje u rad institucija koje se bave istraživanjima u oblasti reproduktivne i razvojne biologije, a sa druge strane ovaj studijski program predstavlja dobru osnovu za dalje profesionalno usavršavanje u laboratorijama za VTO.

Obrazovanje stručnjaka sa akademskim zvanjem master reproduktivni biolog-embriolog pretpostavlja postizanje opštih kompetencija i akademskih veština i ovladavanje predmetno-specifičnim veštinama potrebnim za obavljanje profesije. Cilj programa je da diplomirani studenti postanu stručnjaci sa integrisanim znanjem u oblasti reproduktivne biologije, i da ovladaju veštinama neophodnim za rad u laboratorijama za VTO, kao i istraživačkim ustanovama. Diplomirani studenti treba da usvoje osnovne tehnike vantelesne oplodnje, da poznaju osnovne postupke selekcije embriona, krioprezervacije gameta i embriona, preimplantacione genetičke dijagnostike, da se upoznaju sa kontrolom kvaliteta, kao i sa pravnim i etičkim aspektom postupaka vantelesne oplodnje.

Ciljevi studijskog programa su u skladu sa osnovnim zadacima i ciljevima Prirodno-matematičkog i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u pogledu uspešnosti u polju obrazovanja i naučno-istraživačkog rada.

Kompetencije diplomiranih studenata

Opis opštih i predmetno-specifičnih kompetencija studenata

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće opšte sposobnosti:

  • Sposobnost logičnog mišljenja, formulisanja pretpostavki i izvođenja zaključaka
  • Sposobnost plasiranja i publikovanja različitih naučnih i stručnih informacija, davanje mišljenja i razmenjivanje ideja
  • Sposobnost za timski istraživački rad
  • Sposobnost za naučno zasnovanu interpretaciju eksperimentalnih podataka
  • Sposobnost za formiranje stava o neophodnosti permanentnog usavršavanja

Savladavanjem studijskog programa student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:

  • Razumevanje mehanizama molekularne i endokrine kontrole reproduktivne funkcije, gametogeneze, fertilizacije, kao i ranih faza embrionalnog razvoja
  • Poznavanje uzroka i tretmana infertiliteta
  • Sposobnost da koristi laboratorijske molekularne metode
  • Usvajanje osnovnih tehnika oplođenja: intracitoplazmatska injekcija spermatozoida i klasična metoda oplođenja; analiza spermograma i priprema spermatozoida za oplodnju; identifikacija jajne ćelije u folikularnoj tečnosti i priprema jajnih ćelija za oplodnju
  • Poznavanje postupaka selekcije embriona i embriotransfera
  • Poznavanje procedura krioprezervacije oocita, spermatozoida i embriona
  • Poznavanje tehnika biopsije polarnog tela, blastomera i trofoektoderma za genetički skrining
  • Poznavanje pravnih i etičkih aspekata tretmana neplodnosti
Kurikulum

Master akademske studije Reproduktivna biologija organizovane su kao jednoipogodišnje studije sa tri semestra. Svi predmeti su jednosemestralni. Kurikulum čini 9 obaveznih predmeta i 5 izbornih predmeta koje student bira u okviru pet izbornih blokova sa po dva predmeta. Nastavni plan obuhvata ukupno 79 (80) časova aktivne nastave gde je 23% studijski istraživački rad, a 77% predavanja, vežbe i drugi oblici nastave.

Raspored predmeta po semestrima i godinama studija za studijski program Master reproduktivna biologija

Izborna nastava na studijskom programu