Dijalog kultura 30.11.2014.

Tema: NAUKA I SAVREMENO DRUŠTVO – Prva emisija

„Dugo vremena verovali smo svi zajedno da će nas tehnološki razvoj, tehnološke inovacije, a pod tim smo najčešće podrazumevali da ćemo napraviti novi računar, nov motor, novi automobil, novi voz, novi elektromotor itd. da će nam to rešiti sve probleme. Čini mi se da odgovor je: Ne, nismo bili u pravu“, ukazuje nuklearni fizičar, prof. dr Miroslav Vesković, rektor Univerziteta u Novom Sadu i nastavlja: „I ono što moramo danas da u velikoj meri razmišljamo to je da duštvene nauke moraju da daju svoj jednak doprinos razvoju čovečanstva, pa i razvoju naše zemlje, kao što je to pred tehničkim i prirodnim naukama, a to istovremeno znači da pitanje društvnih inovacija mora biti stavljeno na sto na isti tako važan način kao što je stavljeno na sto pitanje tehnoloških inovacija. Mi se trudimo da napravimo određene tehnološke pomake, ali ti tehnološki pomaci ukoliko društvo kao celina ne napravi određene promene, čini mi se da neće biti efikasni kao što su pokazali da u prethodnom periodu. Bez obzira što smo dramatično napredovali, nismo rešili veliki deo pitanja čovečanstva. Uključujući ono što smo napomenuli na početku, da je odgovor bio pravi, mi danas ne bi morali da pričamo o ciljevima održivog postojanja čovečanstva.“

Nauka i društvo neraskidivo su povezani, pogotovo danas kada društvo traži odgovore od nauke za pitanja o sudbini čovečanstva.

S druge strane, kao što je to oduvek bilo, naučna misao neodvojiva je od fundamentalnih pitanja o svetu, njegovoj prirodi i zakonima, kao i o tehničkim i tehnološkim mogućnostima. Novi dometi saznanja, naročito oni koji revolucionišu nauku menjaju čovekov pogled i na samu nauku i sopstveni razvoj. Pri tome, na razvoju informacionih komunikacionih tehnologija najvidljivije se prati uticaj znanja na razvojne pravce društva.

O nauci i savremenom društvu s nuklearnim fizičarem profesorom Miroslavom Veskovićem, rektorom Univerziteta u Novom Sadu razgovaram u dve emisije. U ovoj prvoj težište razgovora je na Ciljevima održivog razvoja koje UN treba da donesu 2015. i na pitanju koliko je danas nauka u službi društva, a koliko je društvo okrenuto prema onom novom što u svakom vremenu iz naučnih istraživanja izrasta. Čućemo i šta se očekuje od doba znanja, kao i šta se podrazumeva pod ekonomijom znanja.

Između ostalog, profesor Vesković zaključuje: „Jedan od odgovora koji su ozbiljna demografska istraživanja ponudila i vrlo jasno tvrde da on jeste jedan od pravih odgovora na probleme koji mogu da zadese čovečanstvo u nekakvoj bliskoj budućnosti jeste obrazovanje. Obrazovanje na svim nivoima, govorimo i o osnovnoj školi i o srednjoj školi, naravno i o tercijarnom obrazovanju odnosno odgovarajućem akademskom obrazovanju, pa i o nauci, jer oni zapravo u velikoj meri utiču na to kako se čovečanstvo odnosi prema resursima“.

Kada je reč o Univerzitetu u Novom Sadu, između ostalog, profesor Vesković kaže: „Danas Univerzitet u Novom Sadu ima plejadu mladih ljudi između trideset i četrdeset godina koji su vrhunski istraživači. Mi smo do sada dodelili deset Đinđićevih nagrada najboljim mladim istraživačima u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Svih deset tih istraživača su i dalje na Univerzitetu u Novom Sadu, svih deset su najbolji istraživači na Univerzitetu u Novom Sadu i nosioci su u istraživačkom smislu i ne samo u istraživačkom, nego i u nastavnom i, rekao bih, i u nekim drugim aspektima, i to je velika stvar.“

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Vojislava Vukelja