Dijalog kultura 01.06.2014.

Tema: KARNEVALI, KULTURNA ANTROPOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA FOLKORA – Druga emisija

Povod: Učešće Srbije na izložbi tradicionalnih slovenskih karnevala u Uneskovoj zgradi u Parizu

U nastavku razgovora s dr Vesnom Marijanović o kulturnim dijalozima karnevalskih svetkovina, o tradicionalnim elementima karnevala i maski u pojedinim sredinama, u ovoj, drugoj emisiji govorimo o uticaju dečijih igara na karneval, o migraciji karnevalskih ideja unutar Evrope i iz Evrope u Novi Svet, u novootkrivene zemlje u velikim plovidbama, i, posebno, o aktuelnosti karnevala u evropskoj kulturnoj politici. U poslednjem bloku govorimo o aktuelnosti kulturne antropologije i antroplogije folklora u celini i značaju koji im se u svetu pridaje ne samo sa stanovišta negovanja tradicije i kulturnog diverziteta nego i sa stanovišta potreba globalnog tržišta.

Elementi karnevala postojali su u svim zajednicama kada se iščekivalo proleće i bili su povezani sa agrarim kultom najdrevnijih vremena. Istovremeno, svetkovine s maskama bile su pod uticajem duhovnih tradicija, kao i folklornih, i pod uticajem negovanja kulta predaka. Kada je reč o karenevalu kao potrebi za ventilima u društvenim odnosima, za inverzijom socijalnih uloga, karnevalu koji nosi u sebi elemente potrebe da se ismeva ono što je obespravljenima nedostižno, odnosno o karnevalima koji su povezani sa smehovnom kulturom, da podsetimo, doktorka Marjanović je u prošloj emisiji ukazala na to da se takav karneval javlja u renesansnoj Evropi i u vezi s tim istakla je one razlike koje se na polju smehovne kulture mogu iščitavati na ritualima svetkovina, koje su tadicionalno postojale na Balkanu, i one u Evropi renesansnog vremena i vremena prosvetiteljstva. U drugoj polovini 20. pa sve do prve decenije 21. veka karneval je iskoračio iz sakralnog vremena i „događa se“ cele godine u većem delu Evrope doprinoseći razvoju kulturne politike, tj. razvoju turizma i kulturnih atrakcija. Usled viševekovnih migracija iz stare Evrope karnevalski spektakl je doživeo erupciju i izvan evropske kulture i civilizacije krajem 19. a naročito u 20. veku, ukazuje dr Vesna Marjanović. Prenet na druga područja, taj obrazac praznovanja stopio se sa sličnim svetkovinama autohtonog stanovništva, posebno u latinoameričkim i afroameričkim kulturama. U vanevropskim kulturnim prostorima najpoznatiji karnevali su u Riju, Nju Orleansu, na Trinidadu i na Kubi.

Dr Vesna Marjanović je vanredni profesor na Novoj akademiji umetnosti Evropskog univerziteta u Beogradu i načelnica Odeljenja za proučavanje narodne kulture u Etnogafskom muzeju u Beogradu. Dve decenije bila je i kustos u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu za zbirke predmeta uz običaje i društveni život. Ona proučava duhovnu kulturu naroda i zajednica u Srbiji: narodne običaje, religiju, folklorne odlike i predanja, narodno glumovanje u obrednim praksama, vizuelnu antropologiju, kao i etnološke zapise u dokumentarnom filmu. Kada je reč o karnevalima i maskama, proučava tradicionalne maske i rituale u Srbijii i one u tradicionalnoj kulturi Evrope. Istraživanja doktorke Marjanović povezana su sa utvrđivanjem funkcije tradicionalne kulture u svetlu savremenih tokova društva.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstori: Momčilo Đurđević, Vlada Rakić i Vojislava Vukelja