Dijalog kultura 15.04.2012.

Tema: POLJOPRIVREDNE KULTURE U DIJALOGU KULTURA

Gotovo svaka poljoprivredna kultura može da ispriča priču o dijalogu kultura i susretima civilizacija, kao i onu o razvoju savremene nauke. Šta recimo, možemo naučiti na primeru suncokreta?

O putevima i načinima kretanja u saznajnoj i kulturnoj pokretljivosti suncokreta nekada i danas, kao i o samoj ovoj poljoprivrednoj kulturi u emisiji govorimo sa akademikom Draganom Škorićem, jednim od najpriznatijih stručnjaka u svetu za suncokret kojim se bavi 47 godina. Najuža specijalnost profesora Škorića je genetika suncokreta, oplemenjivanje i semenarstvo sucokreta. Ta tri segmenta povezana su i niko se ne može samo jednim baviti. „Čovek, da bi bio uspešan oplemenjivač, mora dobro da poznaje genetiku i genetičke zakonitosti suncokreta. Da bi na kraju imao proizvod tj. hibrid, mora poznavati i semenarstvo“, kaže profesor Škorić.

Kada je reč o razvoju genetike kao naučne discipline, ona je počela da se razvija upravo na proučavanjima mogućnosti unapređenja biljnih kultura. „Mislim da je genetika kao nauka mlađa od oplemenjivanja. Ako uzmemo stare civilizacije gde su ljudi počeli svesno ili podsvesno da kultivišu biljne vrste, genetika kao nauka datira od Mendela koji je 1865. godine uradio prva ukrštanja između različitih boja, krupnoće pasulja i ispitivao nasleđivanja u generacijama cepanja i došao do zaključka da postoje određeni geni koji odlučuju o boji, o krupnoći semena. On se smatra prvim koji je počeo na naučnoj osnovi da se bavi genetikom. Posle toga, krajem devetnaestog a posebno u dvadesetom veku genetika je naglo počela da se razvija, paralelno sa uvođenjem naučnih metoda u oplemenjivanju svih biljnih vrsta.“

Emisija nas upućuje u znanja o suncokretu, njenom putu od samonikle biljke u pradavnim vremenima do jedne od najcenjenijih i najrasprostranenijih gajenih danas, te u njena svojstva i šta se sve od nje koristi.

Profesor Škorić kaže da ima arheoloških nalaza koji datiraju dve hiljade godina pre nove ere i koji ukazuju na to da je suncokret gajen na prostoru Severne Amerike već u to vreme. Autohtoni stanovnici tog područja prvi su pristupili nekoj vrsti selekcije, odnosno stvaranja nekih populacija iz divljih vrsta. Suncokret su koristili u ishrani, a posebno pravljenju kaša i lečenju. Ima podataka da su Indijanci koristili suncokret u lečenju tuberkuloze. Suncokret je za njih imao i mitska značenja i služio i u ritualima prilikom priprema za ratne sukobe. Indijanci su se ukrašavali pigmentima suncokreta. „Ako ste gledali one filmove o kaubojima i indijancima videli ste i one karakteristične boje na licima Indijanaca. Reč je o prirodnim bojama od određenih suncokreta koji imaju onu antocijan boju“, objašnjava profesor Škorić.

Suncokret spada u rod Helianthus, gde ima 52 vrste.

Kroz razgovor o naučnoj biografiji profesora Škorića saznanjemo i o njegovim utiscima o mnogim zemljama sveta u kojima je kao ekspert radio, te o njihovim kulturama i specifičnostima.

Urednica i autorka: Drenka Dobrosavljević

Muzički urednik: Predrag Jovanović

Ton-majstorka: Marica Jung